Domaća farmaceutska industrija može zadovoljiti 50 posto potreba tržišta Bosne i Hercegovine uz adekvatnu podršku svih nivoa vlasti, zaključak je prvog panela "Cijene lijekova u fokusu: Najveći izazovi proizvođača lijekova", konferencije "Budućnost zdravstvene i farmaceutske industrije", održane danas u Sarajevu, a koju je organizirala medijska kuća Bloomberg Adria.
Govoreći o pandemiji Covid-19 i njenim posljedicama te rezultatima u smislu ulaganja u istraživanja i razvoj u BiH, Saša Urošević, generalni menadžer za BiH kompanije Hemofarm, kazao je da pandemija jeste potaknula ulaganja, međutim na svjetskom nivou, jer domaća industrija nema kapacitete kojim bi mogla pratiti svjetske trendove.
Inovativni lijekovi
"Tokom pandemije Covid-19 svjedočili smo utrci za pronalazak vakcine kako bismo spasili ljudske živote i naravno kako bi kompanije profitirale od toga. Inovirani su i informacioni sistemi kako bi se na osnovu rezultata kliničkih studija i istraživanja brže dolazilo do zaključka", kazao je Urošević.
Međutim, dodao je, koliko će toga BiH usvojiti zavisi od brzine prilagođavanja zakonodavstva i koliko naši donosioci odluka budu spremni da prihvate te inovativne lijekove.
"BiH se trenutno nalazi na začelju u Jugoistočnoj Evropi. U prilog tome govori da je samo sedam posto registrovanih lijekova u periodu od 2018. do 2023. trenutno dostupno u BiH", naglasio je Urošević.
Dr. Aziz Šukalo, direktor Regije BiH/direktor sektora Podrška tržištima kompanije Bosnalijek kazao je da je pandemija imala svoje negativne i pozitivne efekte.
"Evropska unija je u posljednjih 20 godina smanjila svoja ulaganja u inovativne lijekove, što im se osvetilo jer ih je Covid-19 zadesio u teškoj situaciji, što se prenijelo i na BiH", kazao je Šukalo.
Dodao je da je u tom momentu, osim zatvaranja na nivou EU, došlo i do zatvaranja na nacionalnoj osnovi.
"To je nama škola i moramo znati da se možemo osloniti samo na sebe i da se farmaceutska industrija mora gledati kao strateška grana. Vlasti moraju shvatiti da je farmaceutska industrija dio zdravstvenog sistema jer su lijekovi ključni za liječenje", kazao je Šukalo.
Naglasio je da se tokom pandemije zapravo vidio značaj domaće proizvodnje.
"Bosnalijek je tokom cijele pandemije nastojao osigurati kontinuitet proizvodnje. Također, vrlo brzo smo se preorijentisali na proizvodnju dezinfekcionih sredstava uz istovremeno održavanje proizvodnje i ostalih lijekova kao što su antibiotici i antipiretici", dodao je Šukalo.
Domaća proizvodnja
Osvrćući se na cijeli Adria region, Benjamin Šahović, predsjednik Uprave kompanije Farmavita, kazao je da je pandemija uticala na dostupnost lijekova u cijelom regionu.
"Nismo na vrhu lanca snabdijevanja, nego na začelju. Naša pozicija je takva da nismo atraktivni za pregovaranje kako po obimu tržišta tako i demografskim prilikama", kazao je Šahović.
Naglasio je da ne možemo govoriti o globalnim inovacijama jer se ne dešavaju u ovom dijelu svijeta.
"Definitivno se moramo fokusirati na jačanje kapaciteta domaće generičke industrije, uz naravno uvoz stranih generičkih lijekova i dostupnost inovativnih terapija i lijekova za širu populaciju", istaknuo je Šahović.
Domaći proizvođači se suočavaju s brojnim izazovima, kako s onima koje dijele kompanije iz svih sektora tako i s legislativom. To je i jedan od razloga zašto domaća farmaceutska industrija pokriva samo 19,6 posto bh. tržišta, dok ostatak tržišta pokrivaju lijekovi koji se uvoze.
Govoreći o postizanju balansa između uvoza i domaće proizvodnje, Urošević je kazao da se farmaceutske kompanije suočavaju s problemom niskih cijena lijekova, zbog čega vrlo često sama proizvodnja nije profitabilna.
"Postoji taj disbalans cijena na nivou entiteta i kantona, kao i liste esencijalnih lijekova, što stvara velike probleme kako nama tako i pacijentima", kazao je Urošević.
Šukalo je dodao da veliki broj lijekova proizvode radi pacijenata.
"Ako bismo prestali proizvoditi, ti lijekovi bi se morali uvoziti, većina njih kroz interventni uvoz, i bili bi dosta skuplji za potrošače", dodao je Šukalo.
Šahović je dodatno istaknuo problem nepostojanja robnih rezervi lijekova i medicinskih sredstava te da je to još jedan segment ne kojem bi vlasti u BiH trebale raditi.
---tekst dopunjen video sadržajem
.webp){kind=icon}
