.webp){kind=icon}
Član Savjetodavne grupe Fiskalnog vijeća Federacije BiH Goran Miraščić rekao je da prihodi u tom entitetu imaju tendenciju rasta i da je važno da se s tekuće potrošnje preusmjere, koliko je moguće, na kapitalne investicije, kako bi se izbjegla recesija.
Miraščić je o nužnosti primjene cjelosistemskog pristupa za unapređenje upravljanja javnim finansijama govorio danas na Drugom kongresu javnog sektora BiH, koji se održava u Neumu, u organizaciji konsultantske kuće Revicon.
"Mi smo usvojili strategije za upravljanje javnim finansijama na entitetskom nivou. Državna strategija još nije usvojena, mislim da je riječ o tehničkim stvarima. Rađene su uz svesrdnu tehničku pomoć Međunarodnog monetarnog fonda i drugih relevantnih faktora. Ono što mi sada imamo, govoreći s aspekta Federacije, jeste veoma niska zaduženost Federacije. To ukazuje na odgovoran odnos fiskalne politike. Naša zaduženost je manja od 22 odsto učešća u BDP-u. To nam pruža više nego dovoljno prostora za ono što dolazi i ono što treba da se radi", naveo je.
U kontekstu javnog upravljanja finansijama, ono što je istakao kao goruće pitanje jeste kako adekvatno iskoristiti sredstva.
"Sredstava ima, prihodi još uvijek imaju tendenciju rasta. Međutim, ono što je bitno je da te prihode usmjerimo s tekuće potrošnje na, koliko je moguće, kapitalne investicije koje donose novu vrijednost. U ovim vremenima moramo maksimalno pribjegavati javnim investicijama s obzirom na to da privatna potrošnja pada. Vidimo da je Njemačka, koja je jedan od najvećih trgovinskih partnera, već tehnički u recesiji i vidimo da sam ekonomski rast EU usporava. To vidimo prema smanjenoj potražnji naših proizvoda koje ne izvozimo tamo, tako da moramo učiniti sve interno, kroz javne investicije, da stimulišemo i privatne investicije kako bismo održali rast i kako bismo izbjegli ili kratkoročno izbjegli tu recesiju", naglasio je Miraščić.
Programsko budžetiranje
Danas je u fokusu u Neumu bila tema "Izazovi održivog upravljanja u javnom sektoru", a pomoćnik ministra za budžet i javne rashode u Federalnom ministarstvu finansija Alija Aljović je naglasio da je programsko budžetiranje jedna od budućih reformi.
"Programsko budžetiranje trebalo bi da zaživi u Federaciji Bosne i Hercegovine 2025. godine, trenutno se pripremamo za implementaciju i to je velika i bitna reforma kada je riječ o upravljanju javnim finansijama u BiH", naveo je.
Rok za programsko budžetiranje za nivo FBiH je 2025. godina, dok je kantonima ostavljen prostor od dvije dodatne godine, do 2027. godine, da se tehnički, kadrovski i strukturno pripreme za reformu.
"Federacija je tu prva krenula u implementaciju i sigurno da je napravljen jedan veliki iskorak. To je reforma od koje će prevashodno imati koristi institucije BiH u smislu njihove funkcionalnosti, efikasnosti, produktivnosti itd, ali i građani, jer će se na taj način omogućiti bolja i veća transparentnost u upravljanju javnim finansijama", naglasio je.
Time će se, dodao je, povećati odgovornost kako institucija, tako i rukovodilaca, u smislu da će se jasno vidjeti efekti utrošenog novca. "Budžet će dobiti jednu širu, kvalitetniju dimenziju koja će omogućiti prije svega puno, puno odgovorniji odnos institucija prema javnom novcu i javnim sredstvima", poručio je Aljović.
Revicon
Maja Letica s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru govorila je o prilikama koje donose novi standardi izvještavanja o održivosti.
"I BiH se u pogledu novih standarda izvještavanja o održivosti oslanja na legislativu EU. Sve članice EU su pod udarom nove direktive o korporativnom izvještavanju i standardu Evropskog izvještavanja, koji su prateći dio, a objavljeni su 31. 07. 2023. godine. Sve velike kompanije i kompanije koje kotiraju na tržištu EU, kompanije koje su izvan EU, ali su opet povezane s tržištem EU preko podružnica, obveznici su tog izvještavanja. Definitivno je to puno više nego je prije bilo obuhvaćeno direktivom o finansijskom izvještavanju, preko 75 posto ukupnog prometa EU je obuhvaćeno ovim i sve naše kompanije koje posluju s EU ili su unutar lanaca vrijednosti povezane preko njih dobiće zahtjev da se uključe u izvještavanje o održivosti", navela je Letica.
Amra Fetahović iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH se osvrnula na nužnost kohezije javnog i realnog sektora u procesu tranzicije prema održivom razvoju.
"Kohezija između javnog i realnog sektora od suštinskog je značaja u procesu tranzicije prema održivom razvoju u Bosni i Hercegovini. Javni sektor igra ključnu ulogu u stvaranju političkog okvira i implementaciji politika, dok realni sektor ulaže ekonomske resurse i donosi inovacije. Kroz saradnju i partnerstvo ovi sektori mogu zajedno da rade na ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja i Agende 2030, doprinoseći boljoj i održivoj budućnosti za građane BiH. U svjetlu toga, javni sektor mora osigurati dobru upravu, vladavinu prava, transparentnost i odgovornost, dok realni sektor treba donositi odluke i poduzimati privredne aktivnosti koje ne ugrožavaju budući rast i razvoj. Ciljevi održivog razvoja pripadaju svima i zahtijevaju individualnu i grupnu angažovanost", navela je Fetahović.
