.webp){kind=icon}
Njemačka vlada precjenjuje utjecaj svojih nedavno najavljenih nastojanja za zaštitu klime i vjerojatno će ostvariti manji napredak u smanjenju emisija nego što trenutno pretpostavlja.
Zemlja si je zacrtala cilj smanjenja emisija ugljičnog dioksida za gotovo dvije trećine do kraja desetljeća u usporedbi s razinama iz 1990. godine, ali vjerojatno će "znatno" zaostati za tim ciljem, prema izvješću stručnih savjetnika objavljenom u utorak. Planovi za poboljšanje klimatskog utjecaja sektora prijevoza posebno će vjerojatno biti nedostatni.
Kao jedan od najvećih zagađivača u Europi, Njemačka se suočava s pritiskom da pređe na čišće oblike energije i industrijskih procesa kako bi smanjila svoj doprinos klimatskim promjenama. Iako je vlada izjavila da će njene najnovije mjere najavljene u lipnju pomoći da se smanji jaz prema cilju emisija za 2030. na oko 200 milijuna tona CO₂, stručnjaci upozoravaju da će taj propust vjerojatno biti veći.
"Očekivano ukupno smanjenje vjerojatno je precijenjeno", rekao je Hans-Martin Henning, predsjednik Stručnog vijeća za klimatska pitanja. Vijeće je upozorilo da bi ta diskrepancija na kraju mogla rezultirati financijskim kaznama koje Europska komisija izriče Njemačkoj.
Novi klimatski plan zemlje usredotočuje se na smanjenje emisija širom gospodarstva, umjesto postavljanja ciljeva za određene sektore, kao što je to dosad činjeno. Iako su stručnjaci rekli da sadržava "važne inovacije" koje mogu pomoći u smanjenju zagađenja, dodali su da im podaci koje im je pružila vlada nisu bili dostatni za potvrdu učinkovitosti programa.
"Vidimo potrebu za djelovanjem savezne vlade kako u pogledu poboljšanja podataka za osnove klimatske politike tako i u pogledu zatvaranja preostalog ciljnog jaza i razvoja sveobuhvatnog koncepta", rekla je potpredsjednica Brigitte Knopf.
Ovog je mjeseca Njemačka odobrila klimatski i transformacijski fond od 212 milijardi eura kako bi potaknula tranziciju zemlje. Ta brojka nije bila uključena u izračune savjetnika koji su rekli da taj novac može pomoći proširenju željezničke mreže. Međutim, tvrdili su da je smanjenje motora s unutarnjim izgaranjem ključno za smanjenje emisija povezanih s prijevozom, što je aspekt koji vlada nije dovoljno obradila.
Prema izvješću, političari također imaju tendenciju precjenjivati klimatske učinke kontroverzne zabrane fosilnih goriva u kotlovima, koja je konačno ublažena.
