.webp){kind=icon}
Ruska invazija na Ukrajinu i ekonomska kriza dogodili su se upravo u vrijeme kada se Zapadni Balkan oporavljao od šoka izazvanog kovidom-19. Preduzeća su do sada prošla kroz pandemiju bolje nego što se u početku strahovalo. Izgubila su 29 posto prometa i otpustila 9 posto svoje radne snage, pokazuje istraživanje pod nazivom "Otpornost biznisa na Zapadnom Balkanu u vremenima nove krize".
Teško pogođeni sektori usluga su sa direktnim kontaktima sa korisnicima i mala i srednja preduzeća. Međutim, ogromna podrška politike pomogla je da se spriječe masovni stečaji tako da je samo tri posto preduzeća u regionu podnijelo zahtjev za stečaj ili trajno prestalo sa radom.
"Izveštaj pokazuje da su se preduzeća koja su bila uključena u globalne lance vrijednosti, ona koja su bila inovativnija u prošlosti, ona koja su bila digitalizovanija i ona sa kvalitetnijim upravljanjem bolje prilagodila tokom pandemije", priopćeno je u Izvješću. "Proširila su svoje onlajn prisustvo, prešla na rad na daljinu, prilagodila proizvodnju ili efikasnije iskoristila dostupnu podršku politike."
"Rat u Ukrajini ponovo stavlja na probu otpornost privreda Zapadnog Balkana dok se one oporavljaju od pandemije," rekla je Debora Revoltela, glavni ekonomista EIB. "Novi rizici i povećana neizvesnost vrše pritisak na prekogranične tokove i trgovinu. To je relevantno jer naša analiza pokazuje da su otpornost i inovacije preduzeća povezane sa njihovim učešćem u globalnim lancima vrednosti i trgovini."
Europska investiciona banka
Izveštaj pokazuje da privrede Zapadnog Balkana generalno ulažu više u inovacije nego privrede u širem regionu, iako se taj proces bazira na prilagođavanju postojećih tehnologija koje se uvoze.
Dokazi iz izveštaja ukazuju da trgovinska integracija sa razvijenim zemljama, naročito sa Europskom unijom, pristup informacijama i znanju kroz učešće u globalnim lancima vrijednosti, strana licencirana tehnologija i moderne prakse upravljanja spadaju u najvažnije elemente za podsticanje inovacija na Zapadnom Balkanu.
Pristup finansijama
Finansijski sistemi na Zapadnom Balkanu do sada su se dobro držali. Preduzeća se i dalje u velikoj mjeri oslanjaju na bankarske kredite kao izvore eksternog finansiranja. Tržišta kapitala su nedovoljno razvijena, a dostupnost preduzetničkog kapitala, privatnog kapitala i lizinga je veoma ograničena.
Europska investiciona banka
Stanje naslijeđeno zbog pandemije kovida-19 i uticaj invazije Rusije na Ukrajinu vjerovatno će dodatno spriječavati stabilan pristup finansijskim sredstvima. S vremenom će se više kamatne stope pretvoriti u oštrije uslove financiranja, sa još većom neusklađenošću između tražnje i ponude za kreditima kod malih i srednjih preduzeća.
Zelena privreda
Region polako prelazi sa zavisnosti od uglja i nafte na energiju iz obnovljivih izvora, jačajući svoju energetsku sigurnost. Međutim, do 2018. godine region se u velikoj meri oslanjao na fosilna goriva pomoću kojih je proizvodio tri četvrtine svoje električne energije. Nekoliko zemalja i dalje daje velike subvencije da bi potrošačima obezbijedile nižu cijenu gasa i drugih fosilnih goriva, na taj način usporavajući motivaciju da se smanje emisije.
MSP na Zapadnom Balkanu po pravilu nemaju dovoljno podsticaja za uvođenje ekoloških praksi. Fizički klimatski rizici već utiču na MSP na Zapadnom Balkanu, tako da je 10 posto ispitanika u Istraživanju preduzeća prijavilo gubitke uslijed ekstremnih vremenskih pojava tokom tri godine prije intervjua. Međutim, studija je dokumentovala ograničenu svijest MSP o pitanjima u oblasti životne sredine, jer samo 21 posto svih MSP investira u energetsku efikasnost, a među preduzećima koja ne uvode nikakve klimatske mjere, 59 posto smatra da takva investicija nije prioritet.
