.webp){kind=icon}
Evropska statistička kancelarija (Eurostat) objavila je podatke o visini stvarne lične potrošnje i bruto domaćeg proizvoda (BDP) po paritetu kupovne moći za prošlu godinu, a objavljeni podaci daju nešto realniji uvid u to kako građani određene države, po vlastitom bogatstvu i mogućnostima, stoje u odnosu na građane drugih država.
Prema tim podacima, Hrvatska se nalazi u rangu građana Mađarske, Slovačke i Latvije. Hrvati su siromašniji od Slovenaca, ali su gotovo dvostruko bogatiji od građana Bosne i Hercegovine (BiH).
No krenimo redom: poznati pokazatelj BDP-a po stanovniku daje donekle korektan uvid u ekonomsko blagostanje pojedinih država i njihovih građana. Praktičan je i kao mjerilo poređenja, iako ne uvijek i najtačniji. Među poznatijim mu je nedostacima iskrivljavanje slike ukupnog bogatstva određene zemlje, a time i njenih stanovnika, zbog visokih prihoda nesrazmjerno mnogo korporacija.
Stvarna lična potrošnja
Ekonomisti i statističari stoga su pribjegli stvaranju drugih pokazatelja. Jedan od njih je i stvarna lična potrošnja (actual individual consumption, AIC). Taj pokazatelj mjeri trošak domaćinstva na sve robe i usluge koje stvarno konzumiraju. To uključuje i usluge za ličnu potrošnju koje pružaju država i nevladina udruženja (primjerice, zdravstvene usluge, obrazovanje i/ili pomoć u kući).
Prema objašnjenju Eurostata, u međunarodnim poređenjima "stvarna lična potrošnja preferira se u odnosu na uži pojam potrošnje domaćinstava jer je potonja pod uticajem razmjera u kojem neprofitne organizacije i vlada funkcionišu kao pružaoci usluga". Iako je BDP po stanovniku važan i široko korišten pokazatelj nivoa ekonomskog blagostanja država, potrošnja po stanovniku može biti korisnija za poređenje relativnog blagostanja potrošača između raznih država, dodaju u Eurostatu.
Stvarna lična potrošnja obično visoko korelira s BDP-om po stanovniku jer je lična potrošnja obično najveća rashodna komponenta BDP-a. Dodatno, poređenje po paritetu kupovne moći isključuje uticaje razlike u valutnim razlikama.
Jasniju sliku razlike između dva pokazatelja daje poređenje podataka za neke države koje uobičajeno imaju visoki BDP po stanovniku i poznate su po tome da su sjedišta brojnih korporacija, poput Irske i Luksemburga. Gledano po BDP-u po stanovniku Irska je lani bila na 220 posto prosjeka Evropske unije. No podatak o stvarnoj ličnoj potrošnji pokazuje kako se građani te ostrvske države nalaze na tek 90 posto prosjeka EU. Iz poređenja ekonomskog blagostanja, odnosno bogatstva, tako je izbačen nepravedno visok uticaj brojnih tehnoloških korporacija registrovanih u Irskoj na visinu tamošnjeg BDP-a.
Slična priča ponavlja se i u Luksemburgu. Po BDP-u po stanovniku lani je ta država bila daleko na samom vrhu s 277 posto prosjeka EU. Stvarna lična potrošnja i dalje pokazuje natprosječno bogatstvo, ali nešto realnijih 146 posto.
Pokazatelj stvarne lične potrošnje po stanovniku zato daje bolji uvid u to kako hrvatski građani stoje u poređenju s drugim državama.
Lani je Hrvatska po tom pokazatelju bila na 73 posto prosjeka EU. Slične brojke imale su Mađarska i Slovačka, s po 70 posto, te Latvija sa 71 posto. Tek nešto bolja od Hrvatske je bila Grčka sa 76 posto, dok se na samom dnu među članicama EU nalazi Bugarska sa 63 posto.
S druge strane, u Uniji su, uz već ranije spomenuti Luksemburg, najbogatije Danska i Njemačka. Građani Danske uživaju na 121 posto prosjeka EU, a u Njemačkoj je to tek za postotak niže.
Slovenija se nalazi na 87 posto prosjeka i to je, očekivano, najbolji rezultat u regiji. Među državama bivše Jugoslavije, za koje Eurostat ima podatke, nakon Slovenije i Hrvatske dolazi Crna Gora, gdje je stvarna lična potrošnja na nivou 60 posto prosjeka EU, dok Srbija zaostaje za solidnih osam postotaka.
Interesantno je što su građani Sjeverne Makedonije relativno blizu Srbiji uz 49 posto prosjeka EU, dok nažalost najgore prolaze stanovnici Bosne i Hercegovine, gdje je lična potrošnja na nivou 41 posto prosjeka EU, i vrlo blizu albanskih 39 posto.
