Kina i Rusija produbljuju saradnju na ključnoj atomskoj tehnologiji koja vojne planere Pentagona dovodi na ivicu zbog njenog potencijala da poremeti globalnu ravnotežu u nuklearnom naoružanju.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov kineski kolega Xi Jinping najavili su dugoročni dogovor o nastavku razvoja takozvanih brzoneutronskih reaktora. Najava je došla među nizom sporazuma koji su predstavljeni kasno u utorak nakon Xijeve trodnevne posjete Moskvi, u kojoj su se takođe obrađivale teme od energetike do emitovanja vijesti.
U decembru je nuklearni gigant Rosatom Corp, koji Kremlj kontroliše, završio prenos 25 tona visoko obogaćenog uranijuma u prvi kineski brzi reaktor CFR-600 - postrojenje za koje analitičari kažu da bi moglo da proizvede gorivo za oko 50 nuklearnih bojevih glava godišnje.
Kongres je gurao Bijelu kuću da razbije ono što smatra "opasnim" vezama između Rosatoma i Kineske nacionalne nuklearne korporacije.
"Nuklearna saradnja Rusije i Narodne Republike Kine ide mnogo dalje od samo civilnih projekata", napisali su predsjednici kongresnih oružanih službi, spoljnih poslova i obavještajnih komiteta prošle nedjelje u pismu savjetniku za nacionalnu bezbjednost Jakeu Sullivanu.
Bloomberg Mercury
Uprkos sankcijama zbog invazije na Ukrajinu, ruski nuklearni izvoz je porastao tokom prošle godine, povećavajući prihode Kremlja i učvršćujući njegov uticaj na novu generaciju globalnih kupaca. Rusija je najveći svjetski snabdjevač nuklearnim reaktorima i gorivom. Kineski brzi reaktori, koji koriste tečni metal umjesto vode, zasnovani su na ruskoj tehnologiji.
Zvaničnici američkog Ministarstva odbrane u više navrata su podizali uzbunu zbog kineskih ambicija u pogledu nuklearnog oružja od objavljivanja izvještaja Kongresu za 2021. Vojni planeri procjenjuju da je CFR-600 spreman da igra ključnu ulogu u povećanju kineske zalihe bojevih glava na 1.500 do 2035. s procijenjenih 400 danas.
Kina je više puta odbacila zabrinutost SAD-a da će se CFR-600 koristiti za povećanje zaliha nuklearnog oružja. Jedinica je povezana na elektroenergetsku mrežu i dio je ambicioznog programa zemlje vrijednog 440 milijardi dolara da prestigne SAD kao najveći svjetski proizvođač nuklearne energije do sredine sljedeće decenije.
.webp){kind=icon}