Godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u maju je skočila na 10,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) Hrvatske objavljeni u srijedu. Nastavak je to visokih stopa inflacije koje posljednjih mjeseci odražavaju snažan skok cijena, posebno energenata i hrane.
Stopa inflacije je u decembru premašila razinu od pet posto, a u aprilu je iznosila 9,6 posto, pokazuju podaci DZS-a. Prije toga inflacija je posljednji put bila na sličnim razinama u ljeto 2008. kad je u julu dosegnula tada najviših osam posto.
Gledano po pojedinim kategorijama proizvoda i usluga, na godišnjoj je razini najviše poskupio prijevoz i to za 17,1 posto, stanovanje i komunalije gdje su cijene skočile za 15 posto, te hrana i bezalkoholna pića koji su u maju bili 14,9 posto skuplji nego prije godinu dana. Upravo te tri kategorije proizvoda i usluga čine blizu 60 posto ukupnog indeksa potrošačkih cijena.
Dvoznamenkaste stope rasta cijena još su zabilježene u kategoriji restorana i hotela gdje su usluge poskupile 13,7 posto, te u segmentu namještaja i opreme za kućanstvo koji su poskupili za 10,6 posto.
Najniži porast cijena, od 0,2 posto, ostvarile su komunikacijske usluge, dok su cijene obrazovanja porasle za tek nešto viših 0,5 posto.
Analitičari Raiffeisen banke (RBA) očekuju da će "povišene, pa čak i snažnije dvoznamenkaste stope rasta, ostati prisutne i u sljedećem tromjesečju dok bi se tek određeno smirivanje moglo zabilježiti s približavanjem kraja godine". Takvo kretanje će biti posljedica učinka baznog razdoblja, odnosno nižih cijena u protekloj godini i, u manjoj mjeri, "usporavanja gospodarske aktivnosti".
Oni dodaju da ne očekuju "pad cijena energije i hrane već tek usporavanje i možebitno smirivanje na trenutno povišenim razinama", a dio inflatornih pritisaka prenijet će se u iduću godinu. Analitičari četvrte po veličini domaće banke su stoga prognozu godišnje stope inflacije za ovu i 2023. revidirali na više, pa u ovoj godini očekuju prosječni godišnji rast potrošačkih cijena za 9,2 posto te 4,1 posto u 2023.
Također, kazao je i da ne očekuje da bi inflacija mogla dovesti do značajnog rasta kamata na kredite. Naglasio je i da je uz borbu protiv inflacije važno očuvati normalno funkcioniranje gopodarstva.
-- Ažurirano izjavom ministra Marića