Pred Evropom je najtopliji januar u posljednjih nekoliko decenija, a toplo vrijeme ublažava energetsku krizu koja je mjesecima pogađala region.
Blagi vremenski uslovi će se vjerovatno zadržati do kraja mjeseca širom regiona, s jakim polarnim vremenskim sistemom koji sprečava izbijanje hladnoće, prema podacima prognostičara Maxar Technologies. Ovo toplo vrijeme je blagodat za građane koji se bore s rastućim troškovima nakon povećanja cijena energenata i inflacije.
Predviđa se da će se temperature kretati između dva i pet stepeni iznad prosjeka u Francuskoj i Njemačkoj do 17. januara, što će smanjiti potražnju za grijanjem u Evropi ispod desetogodišnjeg prosjeka, prema podacima Maxar i Weather Company. U Velikoj Britaniji, koja je imala najtopliju godinu u istoriji, vjerovatno će se blagi uslovi zadržati i ovog mjeseca, prema Met Officeu.
Za Evropu, prva polovina mjeseca mogla bi da se svrsta među neke od najtoplijih zabilježenih u posljednjih nekoliko decenija ako se stvari budu odvijale kako je očekivano", rekao je Matthew Dross, meteorolog iz Maxara.
To je oštar preokret u odnosu na niske temperature početkom decembra koje su izazvale zabrinutost zbog prebrzog iscrpljivanja rezervi prirodnog gasa. Vlade i potrošači proveli su veći dio ljeta zabrinuti da će se suočiti s nestankom struje nakon oštrog prekida isporuke gasa iz Rusije.
Ali zalihe su sada punije nego što je uobičajeno, a neke zemlje čak šalju gas u skladište posljednjih dana kako potražnja opada s vremenskim prilikama. Uz snažan uvoz tečnog prirodnog gasa, sve je veće povjerenje da će kontinent proći ovu zimu neoštećen. A visoke zalihe na kraju hladne sezone će olakšati dopunu skladišta na vrijeme za sljedeću zimu.
Evropski gasni fjučersi u srijedu su zatvorili na najnižem nivou od oktobra 2021, dok su cijene struje također naglo pale.
Ipak, vlade pozivaju građane da nastave štedjeti energiju jer rizici ostaju. Hladna eksplozija tokom narednih nekoliko dana mogla bi spustiti temperature u Finskoj, sjevernoj Švedskoj i Norveškoj, Bjelorusiji i baltičkim državama od tri do pet stepeni ispod prosječnih nivoa, rekla je Olivia Birch, meteorologinja iz kompanije The Weather Company. Britanija bi također mogla vidjeti "neke hladnije pauze", rekao je Nicola Maxey, meteorolog iz Met Officea.
"Ovo će vjerovatno povećati potražnju za grijanjem i strujom u pogođenim područjima", rekla je Birch.
Vremenski obrazac, međutim, izaziva zabrinutost zbog klimatskih promjena. Energetska kriza je primorala neke vlade da preokrenu politiku emisije. Njemačka pojačava oslanjanje na ugalj, dok globalna potrošnja zagađujućeg goriva raste.
"Iako to ne znači da će svaka godina biti najtoplija u istoriji, klimatske promjene nastavljaju povećavati šanse za sve toplije godine u narednim decenijama", rekao je Mark McCarthy, šef Nacionalnog centra za klimatske informacije Meteorološkog zavoda.