.webp){kind=icon}
Dok sjedi za velikim drvenim stolom pored mnoštva papira, Tijana Vujović, advokat iz Beograda, kaže da za naredni dan ima u planu još pet sastanaka s novim potencijalnim klijentima, od kojih su četvorica Rusi.
Ona ima 36 godina i specijalizovana je za migraciju - osigurava adekvatnu papirologiju za povezivanje klijenata s agentima za nekretnine. To se dešava u gradu koji se polako pretvara u utočište za hiljade Rusa, a to je postao od početka invazije ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu prije osam mjeseci. Nove pridošlice su se okupile u zajedničkim prostorima u kojima radi više ljudi, a ne samo zaposleni u jednoj firmi (eng. co-working space), registrovano je više od 2.000 preduzeća, što je dalo podstrek tržištu nekretnina. Većina njih sada planira da ostane duže u ovom gradu, nakon Putinove naredbe o vojnoj mobilizaciji građana u septembru.
"Na početku rata svi klijenti su tražili da unajme stan", izjavila je Vujović u svojoj kancelariji u zgradi u centru Beograda, rekavši da misli da je ove godine imala najmanje 500 klijenata iz Rusije. "U posljednjih nekoliko mjeseci od njih sam primila brojne zahtjeve za kupovinu, ne samo za dobijanje boravišta, već i za život."
Depositphotos
Ova dešavanja, pored eskalacije Putinovih napada na Ukrajinu, uticala su na to da odnosi Srbije i Rusije budu neprijatniji. Lideri Evropske unije, kojoj bi Srbija u jednom trenutku željela da se pridruži, upozorili su predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da njegova zemlja treba da odluči na čijoj je strani, dok se on opire uvođenju sankcija Moskvi. Ipak, proruski, ako ne i "proputinski" stav je duboko usađen u Beogradu.
"Beograd je posljednjih sedmica poput Kazablanke", izjavio je Vučić 17. oktobra u govoru na svečanosti povodom obilježavanja 20 godina od osnivanja Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), poredivši ovaj grad s onim prikazanim u filmu iz 1942. godine, mjestom preplavljenim špijunima i ratnim izbjeglicama.
Više od 100.000 Rusa i nekoliko stotina Ukrajinaca došlo je u Srbiju od početka sukoba, od kojih je 17.000 njih dobilo boravišnu dozvolu, rekao je Vučić. Ostali su preselili u druge zemlje ili su ostali u Srbiji kao gosti.
"Kad imamo goste iz Rusije, otkrivamo one iz zapadnih službi koji ih prate", rekao je on. "Kada imamo goste sa Zapada, onda one druge koji ih prate u stopu".
Veliki dio Evrope je prihvatio ruske aristokrate i intelektualce koji su pobjegli kada su boljševici započeli Oktobarsku revoluciju 1917. godine, ali vijek kasnije, oni koji bježe od politike svojih domovina imaju malo opcija u Evropi. Međutim, Srbija dozvoljava Rusima boravak u zemlji bez vize prvih 30 dana, a srpska nacionalna aviokompanija zadržala je letove do Moskve i još tri ruska grada.
Nije teško uočiti prisustvo Rusije u Beogradu, gradu s oko 1,4 miliona stanovnika. Jedna od znamenitosti je art nouveau Hotel "Moskva", a nedaleko od njega je i Ruski dom ili Ruska kuća. Ruski energetski gigant Gazprom PJSC sponzoriše Crvenu zvezdu, najuspješniji fudbalski tim u zemlji.
Bloomberg
Ove veze sežu duboko u prošlost. Srbija je obnovila svoje odnose s pravoslavnom Rusijom devedesetih godina, tokom krvavog raspada Jugoslavije, kada su dijelovi federacije stekli nezavisnost uz podršku Zapada. Pokušaji Slobodana Miloševića da to ne dozvoli izazvali su sankcije i izolaciju. Srbi su tražili podršku na istoku i dobili je od Rusije tokom NATO bombardovanja 1999. godine, radi okončanja sukoba na Kosovu.
Neki od Rusa koji su nedavno naprasno napustili svoju zemlju izjavili su da su sretni što su pronašli ovakvo mjesto dobrodošlice. Mikhail Korostikov, koji ima 33 godine, bio je šef međunarodne ESG saradnje u banci Sberbank u Moskvi. Počeo je da traži novi posao 25. februara, dan nakon što je Rusija napala Ukrajinu, a počeo je ozbiljno učiti srpski iste sedmice.
Nije bilo lako dobiti novi položaj, jer zapošljavanje Rusa odjednom nije bilo vrijedno rizika, rekao je Korostikov, čija je žena Srpkinja, došao je u Beograd u junu, a sada radi na daljinu za jednu britansku nevladinu klimatsku organizaciju.
"Ukoliko posjetite zajednički prostor, sve što ćete čuti je ruski jezik", izjavio je Korostikov, sjedeći u baru na Vračaru, bogatom dijelu grada u centru Beograda. "Svi vas tretiraju kao komšiju", rekao je, prisjećajući se kako su mu prodavci na pijaci čak ponudili besplatnu hranu kada su saznali da je Rus.
"Ni u jednom trenutku nisam osjetio negativno ponašanje prema meni", rekao je 10. oktobra. "Govorim ljudima da je ovo jedna divna zemlja, možda ipak malo neuredna."
Depositphotos
Kao i mnogi Rusi, nakon ulaska u zemlju, Korostikov je imao 30 dana prije nego što mu je bio potreban novi pečat u pasošu. To se ispostavilo kao mali problem. Rusi su u Beogradu formirali grupe na Telegramu, servisu za slanje šifrovanih poruka, putem kojih nude dnevni prevoz do granica, rekao je. Prilikom jednog putovanja do Bosne prešao je granicu i šetao u toj zemlji 10 minuta, nakon čega je prešao nazad u Srbiju. Graničari su se šalili govoreći "zdravo, druže", izjavio je Korostikov.
Beograd omogućava novim pridošlicama da pronađu relativno pristupačan smještaj, barem u odnosu na cijene u Moskvi, kao i priliku da presele, pokrenu posao ili barem razmisle o tome koji je njihov sljedeći potez. Rusi su ove godine osnovali 2.321 malo preduzeće i male kompanije u Srbiji, uglavnom u Beogradu, što je rast od ukupnih 158 u cijeloj 2021. godini, navodi Agencija za privredni registar Srbije.
Beogradska kompanija WeShare, čiji se kancelarijski prostor nalazi u zgradi prekoputa Narodne skupštine Srbije, dobila je 60 novih ruskih klijenata od početka rata u Ukrajini, u odnosu na samo nekoliko njih prije sukoba.
Mnogi žele da smjeste svoja preduzeća na lokacije kompanije WeShare, bilo da je riječ o fizičkom korištenju prostora ili samo njegove adrese, rekao je osnivač i vlasnik kompanije Leon Pantelić. "Vidimo nevjerovatan porast potražnje i svake sedmice dobijamo od sedam do osam novih upita", rekao je on.
U međuvremenu, Rusi su podigli cijene na tržištu nekretnina. Rastuća potražnja je dovela do rasta cijena kirija u Beogradu, koje su porasle više nego dvostruko, rekla je Katarina Lazarević, koja vodi jednu od uglednih agencija za nekretnine u gradu.
Cijena iznajmljivanja prosječnog jednosobnog stana u centru Beograda povećala se sa 300 evra mjesečno (298 dolara) na najmanje 600 evra, što postaje preskupo za mnoge stanovnike grada u kojem je prosječna neto mjesečna zarada oko 800 evra, rekla je ona.
Rusi su došli u tri talasa, rekla je ona. Prvi talas su činili uglavnom profesionalci ili bogati pojedinci koji su prebacili svoje poslove kako bi izbjegli sankcije, zatim su tokom ljeta došle porodice, a sada vidimo najveći talas od kada je Putin naredio mobilizaciju u zemlji.
"Svaka ponuda na tržištu veoma brzo nestaje", rekla je Lazarević. "Uskoro za njih više neće biti ponuda u Beogradu."
