.webp){kind=icon}
Najveći svemirci u regiji su Slovenci, njihov svemirski program opstao je i nakon raspada Jugoslavije, a i slovenska vlada ga, za razliku od vlada drugih zemalja bivše Jugoslavije, podržava. Ipak, zato su stvari u svoje ruke počeli da preuzimaju entuzijasti.
O tome šta se događa u svemirskoj luci Zemlje, zašto ne bi valjalo da time zagospodari Elon Musk i kako se Hrvatska pokušava istaći na astromapi razgovarali smo sa Slobodanom Dankom Bosancem, profesorom fizike na Institutu Ruđer Bošković, najzaslužnijim čovjekom za postojanje hrvatskog svemirskog programa.
Bosanac, kojem su uz astrofiziku omiljena područja interesovanja atomska i molekularna fizika i elektromagnetne interakcije, postao je 2018. godine predsjednik Jadranske aero-svemirske asocijacije (eng. Adriatic Aerospace Association, A3), koja je nosilac projekta izrade i lansiranja prvog hrvatskog satelita - Peruna.
Teleportacija u prošlost
Prije nego što zaronimo u duboki svemir, red je da se nakratko teleportujemo u prošlost. Jugoslavija je šezdesetih i sedamdesetih godina razvijala raketne tehnologije i u tome bila pri svjetskom vrhu. Koliki je respekt svjetske zajednice imala pokazuje i činjenica što je tih godina najveći kongres astronautike - International Astronautical Congress, sa destinama hiljada učesnika, čak dvaput organizovan u Jugoslaviji.
To je doba svemirske trke SAD-a i SSSR-a, koja je kulminirala misijom Apollo 11 i slijetanjem ljudi u More tišine na Mjesecu. Zajedno s te dvije svjetske supersile, cijeli svijet je stremio hrljenju u svemir. SSSR je državama davao podsticaje za razvoj sopstvenih svemirskih agencija, pa zahvaljujući tome Rumunija i Bugarska imaju astronaute.
Iz grafike Nanosats.eu može se iščitati da je Italija dosad lansirala 20 nanosatelita, Slovenija dva i da je evropski prvak u tome sa 50 nanosatelita Njemačka. Globalno gledano, SAD s 1.375 nanosatelita zapravo nema konkurencije: najveći rival im je Kina s njih 80.
"Bosna i Hercegovina je u tom vremenu imala snažan razvoj svemirskih tehnologija, u Hrvatskoj se izrađivala trostupanjska raketa, što isto nije vic. Svemirski program provodila je uspješno i Srbija. Međutim, došao je Domovinski rat i sve je raspršeno, pogotovo iz Bosne. Ne radi se o tome da je to ratom uništeno, nego političari nisu imali vizije što dalje s time. Tako je bilo u svim bivšim jugoslavenskim državama izuzev Slovenije", priča Bosanac.
Profesor s Instituta Ruđer Bošković tumači kako su svemirsko naslijeđe, slabiji uticaj ratnih zbivanja i zadržavanje duha srednje klase preduzetništva, kao i manja negativna selekcija političara, zaslužni za to što je svemirski program u Sloveniji nastavio da se razvija.
Ona danas ima dva satelita u svemiru - TRISAT, nanosatelit nastao na Univerzitetu u Mariboru nakon saradnje s Kanađanima na satelitu NEMO HD, koji može da analizira sastav tla, stanje zelenila i snima teren.
Ipak, ističe fizičar, satelit NEMO HD je u principu kanadski projekat u kojem je Slovenija učestvovala finansijski i razvojem nekih komponenti. Ipak, to je dobar primjer kako je slovenska vlada dala podršku svemirskom projektu na kakvom bi i Hrvatska mogla bez problema učestvovati i međunarodnom saradnjom osnažiti ljude za lokalna ostvarenja.
"Slovenska vlada vidi korist u razvoju svemirskih projekata, kod nas dan-danas država neće ni čuti za svemirske aktivnosti. Srećom, u Hrvatskoj je ostao tehnološki duh i danas mi zahvaljujući Asocijaciji imamo stanoviti svemirski program", rekao je Bosanac koji zajedno s nekoliko institucija i kompanija razvija prvi hrvatski satelit i radi na programu obrazovanja mladih za svemirske tehnologije.
Nakon projekta CroCube - Prva hrvatska kockica u svemiru, koji se izrađuje u saradnji sa slovačkom kompanijom Spacemanic i za koji je pokrenuta i "crowdfunding" kampanja, pokrenut je i prvi samostalni projekat asocijacije A3, čiji članovi rade na izgradnji malenog satelita dimenzija 10×10 centimetara, koji će ponosno nositi ime Perun, kao slovenski bog gromova i munja, jer bi trebalo da razbukta svijest o važnosti svemirskog programa. Njegova je svrha obrazovnog karaktera, pa mu je jedan od indirektnih ciljeva da okupi tim. Na Perunu se radi volonterski, stoga bi trebalo da se vine u visine tek za dvije godine. Satelit će služiti za komunikaciju, imat će bateriju, računar i "selfie" kameru.
Strukturu satelita izrađuje kompanija Multinorm, energetski sitem koji obuhvata solarne ćelije i baterije razvija Centar svemirske tehnologije u Sisku, softver s vještačkom inteligencijom razvija se na Visokom koledžu Algebra, na osječkom Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacionih tehnologija radi se računar, dok se na Institutu Ruđer Bošković bave superfinim senzorima.
Jadranska aero-svemirska asocijacija
Pogledaj galeriju
Jadranska aero-svemirska asocijacija
Pogledaj galeriju
Jadranska aero-svemirska asocijacija
Pogledaj galeriju
U Asocijaciji na tom projektu rade kompanije i institucije svjesne da rad na svemirskoj tehnologiji unapređuje i poslovanje na Zemlji, jer se gotovo sve novo što se razvije za univerzum u nekom obliku može primijeniti u redovnom biznisu ili u nauci. Osim već navedenih, u projekat su uključene i druge kompanije među kojima su Span, Amphinicy, Atir i Oikon.
Perun se finansira donacijama i vlastitim sredstvima, a uprkos svim pokušajima ušteda i nabavke komponenti u regularnim umjesto u dosta skupljim specijalizovanim radnjama, trošak njegove izrade iznosit će oko 20.000 eura. Kad bi se sve potrebno nabavljalo iz specijalizovanih prodavnica, troškovi bi dostigli i 90.000 eura.
U augustu ove godine je utemeljena i Svemirska asocijacija Jugoistočne Evrope (SESA), kojoj je cilj da podstakne regionalnu saradnju na svemirskim projektima i zajedničko hvatanje koraka s drugim evropskim zemljama.
Jedan od takvih projekata će svakako biti satelit koji je SESA-i dala Indija i koji bi trebalo da bude lansiran do kraja godine. Naime, povodom proslave 75 godina nezavisnosti, Indija je naumila da lansira 75 satelita u svemir, koje bi trebalo da izrade studenti indijskih univerziteta.
Jadranska aero-svemirska asocijacija
Adriatic Aerospace Association iz Hrvatske dio je regionalne udruge SESA, koja obuhvata i srbijanski Komitet za razvoj svemirskog programa (CSPD), bosanskohercegovački Centar za edukaciju i robotiku, inovacije i tehnologiju (CERIT), crnogorski Montenegro Space Research (MSR) i makedonski Centar za inovacije i tehnološki razvoj (NAVIA).
Budući da su Japan, Rusija, Izrael i Srbija dali podršku tom projektu, Indija im je dala finansijska sredstva za izradu i lansiranje satelita. Ipak, Komitet za razvoj svemirskog programa (CSPD) iz Srbije, kojem je Indija donirala satelit, predložio je da to postane SESA-in projekt, tako da će na njemu raditi studenti iz regije. Oni će osmisliti i poruku koja će se emitovati u svemiru.
"To je jednostavan satelit koji će iza sebe ostaviti obrazovane mlade ljude", komentariše Bosanac.
Brzinska analiza regionalne svemirske scene pokazuje da se razvojni programi po državama poprilično razlikuju. Svima je cilj ojačati međunarodnu saradnju i obrazovanje mladih, ali sinergijom država Adria regije pokriva se zaista mnogo svemirskih područja i međunarodnih organizacija.
Hrvatska A3 orijentisana je na razvoj satelitskog programa, raketnog elektromagnetskog pogona i vještačke inteligencije. Srbijanski CSPD ima strateško partnerstvo s Indijom i Roskosmosom, a u svom najvećem projektu satelitski nadzire površinske vode u svijetu. MSR ima tjesnu saradnju sa stručnjacima iz područja svemirskih tehnologija u Velikoj Britaniji. CERIT sarađuje sa sestrinskim ustanovama u Turskoj, koje razvijaju svemirske tehnologije. NAVIA je visoko pozicionirana u razvoju tehnologije za dronove.
Možda se tako ne čini, ali sve te zemlje zaostaju za Evropom i moraju nadoknaditi godine bez svemirskog programa. U pokušajima hvatanja koraka s evropskim zemljama vlade ih uglavnom ne podržavaju. Evropska komisija procenjuje da je evropska svemirska industrija vrijedna od 53 do 62 milijarde eura i da zapošljava oko 231.000 ljudi. Osim za komunikaciju, svemirski sistemi se koriste za granični i pomorski nadzor, navigaciju u saobraćaju, potragu i spašavanje, praćenje prirodnih katastrofa, praćenje klimatskih promjena, a sve je veća primjena i u poljoprivredi i ribarstvu.
Mali sateliti masovno se lansiraju u orbitu, ali i tu se održavaju zemaljski trendovi i moraju se poštovati pravila održivosti. Ujedinjene nacije (UN) nalažu da četiri ili pet godina nakon lansiranja satelit mora ući u atmosferu i izgorjeti, ali to nisu ratifikovale sve države.
"Problem je sa satelitima koji sami sebe zadržavaju u orbiti, a ne amaterskim 'cube' satelitima", rekao je Bosanac.
Pritom se osvrnuo na aktivnosti Elona Muska, koji planira lansirati 20.000 takvih satelita. Oni će se sami održavati, dodao je i naveo kako je taj cijeli projekat katastrofa.
"S 290 milijardi dolara, taj je čovjek bogatiji od 120 zemalja svijeta, on je beskrupulozni biznismen kojeg niko ne kontrolira. On može voditi svoj rat ako želi. Musk s 20 tisuća satelita svaku tačku na Zemlji može promatrati konstantno 24 sata, da stvar bude gora, ima i kamere, a sve te informacije idu Musku. On s njima može raditi što hoće, može špijunirati koga hoće. Tu vlada totalna anarhija."
Špijunaže privatnih satelitskih kompanija ne mogu se smatrati civilnim korištenjem svemira kakvo zagovara UN. Snimci takvih kompanija dobro se naplaćuju, a koriste se i u ratne svrhe. Rusiji sada, naprimjer, koristi što imaju jako razvijen svemirski program.
"Nažalost, razvoj svemirske tehnologije ide u vojne svrhe. Rusi su bili i ostali prvi što se tiče raketne tehnologije. Navođene rakete koje mogu ići i po dvije hiljade metara navigiraju se pomoću satelita", konstatovao je Bosanac i kao prijetnju detektovao i NASA-ine satelite koji navodno mogu odbraniti Zemlju od asteroida. "Ti asteroidi mogu biti okrenuti prema Zemlji, tako da asteroid može postati i Zagreb."
Hrvatskoj, koja dosad nije lansirala nijedan satelit u svemir, smiješi se i projekat s Grčkom, koji je zasad još na nivou ideje. Riječ je o većem satelitu koji bi se razvio s ciljem snimanja poljoprivrednog zemljišta, mjerenja obradivosti, prisutnih bolesti ili zagađenosti mora.
"Za to postoji tržište i u perspektivi vidim da bi se u Hrvatskoj nastavio taj čitavi projekt, ali u zajednici s našim susjedima", zaključuje nosilac svemirskog programa u Hrvatskoj.
Slovenci predvodnici
Prvi hrvatski satelit
Regionalna saradnja
Svemirska analiza Adria regije
Svemirska održivost
Špijun Musk
Novi projekat
