.webp){kind=icon}
Turska, članica Sjevernoatlantskog saveza, iznenadila je početkom septembra najavom kandidature u BRIKS grupi, koju trenutno čine Brazil, Rusija, Indija, Južna Afrika i Kina. Kao da to nije dovoljno, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio je i ulazak u Šangajsku organizaciju za saradnju (ŠOS), koju su 2001. godine osnovale Rusija i Kina. Riječ je o grupama koje, u nastojanju da eliminišu ekonomsku i geopolitičku dominaciju Zapada, povezuju zemlje u razvoju ili zemlje globalnog juga.
Za državu koja je, pored NATO-a, formalni kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU) od 1999. godine, namjera da se pridruži grupi ekonomski razvijenih i geografski disperzovanih zemalja sa prevelikim geopolitičkim ambicijama je u najmanju ruku , neobično.
Bogomir Kovač, ekonomista i predavač na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, kaže da je Turska odavno skrenula sa zacrtanog evropskog puta. "Turska je dugo bila u čekaonici za potencijalnu integraciju u EU, a i Brisel i Ankara su itekako svjesni da je to od početka bio veoma labav i rizičan potez", ocjenjuje on. Zemlja je "kulturno previše raznolika" za tako nešto, kaže on, dodajući da je članstvo ponuđeno u zamenu za intervenciju Ankare u "rješavanju balkanskog pitanja nakon završetka balkanskih ratova". Od tada je ključna tačka između Brisela i Ankare uvijek bila "demokratija, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava", dodaje on.
Okrenuti Zapadu i Istoku
Dakle, sa istočnom alternativom, koju neki smatraju polugom pritiska na Brisel da oživi pristupne pregovore, Ankara je potpuno ozbiljna? Riječi političkih elita zemlje to potvrđuju. "Naš predsjednik je mnogo puta rekao da želimo da postanemo članovi BRIKS-a. Proces je sada u toku, naša namjera je jasna", rekao je portparol Partije pravde i razvoja (AKP) turskog predsednika najavljujući kandidaturu.
Dvosmislene izjave turskog sultana su česte: „Naravno da smo usmjereni ka Zapadu, ali to ne znači da ćemo okrenuti leđa Istoku, da ćemo ga ignorisati. Rojters je prošle nedjelje sažeo njegove riječi u vezi sa strateškim pravcem evroazijskog giganta.
Činjenica je da se Turska i njena privreda smatraju razvijenim i da su u tom pogledu odgovarajući kandidat, s druge strane, za Ankaru je prevazilaženje američke hegemonije loše skrojen spoljnopolitički kaput. Ovo posljednje je de fakto cilj asocijacije BRIKS, koja se u početku pozicionirala kao ekonomski antipol grupe najrazvijenijih zemalja grupe G7, s obzirom na orijentacije Rusije, i još ambicioznije Kine.
"Turska je dugo bila u čekaonici za potencijalnu integraciju u EU, a i Brisel i Ankara su itekako svjesni da je to od početka bio vrlo labav i rizičan potez", kaže profesor Bogomir Kovač sa Ekonomskog fakulteta.
"BRIK se može shvatiti prije svega kao suprotnost grupi G7 i postojećim međunarodnim finansijskim i političkim forumima", sumirao je postojanje grupe za Bloomberg Adriju Jure Požgan, stručnjak za međunarodne odnose sa Fakulteta društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani. Ali teško je razumeti šta grupacija, preko koje Kina nastoji da proširi svoj geoekonomski uticaj, može da ponudi zemlji na pragu Orijenta, koji je trenutno opterećen inflacijom od 52 odsto.
Turski 'neprijatelj' iz daleke Azije
"Turska i jeste i nije kompatibilna sa BRIKS-om", objašnjava Faris Kočan, predavač sa Katedre za međunarodne odnose Fakulteta društvenih nauka u Ljubljani. Taj potez je uglavnom sa stanovišta privrede ili trgovine: "U ekonomskom smislu, to je određeni oblik konkurencije. Turska je sve prisutnija u Africi, posebno sa svojim građevinskim sektorom", kaže on, ali slično tamo preko Inicijative Pojas i put, svoje puteve pravi Peking.
"Ovdje i vi i Kina možete da nađete odgovarajući modus vivendi, kojim bi Turska mogla, bar po prihodima, da pojača svoj efekat u Africi", kaže stručnjak. On dodaje da bi Ankara na taj način ojačala "inače lošeg ekonomskog stanja zemlje".
Ekonomska logika svrstava Tursku u EU
Erdoganova vladavina je havarija i zbog njegove, u najmanju ruku, nekonvencionalne implementacije i razumijevanja monetarne politike. Zemlja se suočava sa stagnacijom zbog monetarne politike visokih kamata. Pokazatelj turske proizvodne aktivnosti ostao je ispod granice od 50 poena u protekla četiri mjeseca. Industrijska proizvodnja se u avgustu smanjila za 4,7 odsto na godišnjem nivou, najviše od zemljotresa velikih razmjera u februaru 2023.
"S obzirom na to da je EU daleko najvažnije tržište za Tursku i da je snažno ugrađena u evropske lance vrednosti, EU je njen prirodni trgovinski partner", – Katja Zajc Kejžar, predavač međunarodne ekonomije sa Ekonomskog fakulteta.
Ekonomistkinja Katja Zajc Kejžar smatra da su Turska i EU, sa stanovišta ekonomske saradnje, pogodniji par od Turske i BRIKS-a. "S obzirom da je EU daleko najvažnije tržište za Tursku i da je snažno ugrađena u evropske lance vrijednosti, EU je njen prirodni trgovinski partner". Članstvo u EU stoga donosi "mnogo dublje posljedice", smatra on.
Ali, šefica katedre za međunarodnu ekonomiju Ekonomskog fakulteta u Ljubljani upozorava da je obustava pregovora sa Briselom gura da traži alternative, jer je ulazak u BRIKS pokušaj "diverzifikacije i pronalaženja novih tržišta".
Klavdij Logožar sa Ekonomskog fakulteta u Mariboru jače veze sa EU stavlja u kontekst "carinske unije i još dva bilateralna preferencijalna trgovinska sporazuma". Trgovina je ojačala veze, pošto je "trgovina između EU i Turske prošle godine dostigla rekordnu vrijednost od 205 milijardi", rezimira trgovinsko preplitanje.
Raste i trgovina uslugama, koja premašuje 35 milijardi evra. Logožar kaže da je Turska "peti najveći trgovinski partner EU", jer je dostigla 4,1 odsto ukupne robne razmjene EU. Tu su i investicije, pri čemu su kompanije članice EU najvažniji izvor ulaganja u tursku ekonomiju, objašnjava on.
Balkanski prijatelji koji brišu linije
Potez za članstvo stoga ima mnogo više smisla sa stanovišta interesa Ankare u regionu i utvrđene spoljnopolitičke doktrine "sjedenja na dvije stolice" predsjednika Erdogana, koji je prošlog proljeća obezbijedio treći mandat kojim je naoravio presedan.
"Turska, koja je normalizovala dvostruku igru ili politiku sjedenja na dvije stolice, ne može da bude isključena ili ne može sebi da dozvoli da bude isključena iz najvažnijeg "nezapadnog" multilateralnog okvira", pronicljivo objašnjava Kočan, stručnjak za Balkan.
Politikolog sumnja i u svrsishodnost kandidature BRIKS-a kao provokacije ili oblika pritiska na Brisel da ubrza proces integracije. "EU neće donijeti odluku o popuštanju kriterijuma", kaže on i dodaje da "Turska nikada neće biti punopravna članica EU".
"Turska, koja je normalizovala dvostruku igru, odnosno politiku sjedenja na dvije stolice, ne može da bude isključena ili ne može sebi da dozvoli da bude isključena iz najvažnijeg "nezapadnog" multilateralnog okvira BRIKS-a", pronicljivo objašnjava stručnjak za Balkan, politikolog Faris Kočan.
Stoga ne očekuje veće posljedice po region; sa jednim izuzetkom – Srbija. S obzirom na položaj i značaj Srbije u regionu, Aleksandar Vučić ima velikog uzora i učitelja u Erdoganu, objašnjava on. Politikolog kaže da su Vučić i Erdogan "generalno dobri prijatelji", zbog čega će, prema njegovim riječima, ova akcija "ohrabriti predsjednika Srbije u stilu "pogledaj, takvu spoljnu politiku treba da vodi i Srbija'' i "nemojte biti uhvaćeni usred toga.''
Da li bi Erdoganovo koketiranje sa BRIKS-om moglo da podstakne Vučića na sličan potez, s obzirom da je Srbija već dio kineske inicijative Pojas i put? Može da se desi da se Vučić zbog toga čak i odazove pozivima na sastanke BRIKS-a, "pošto je Turska, kao članica NATO-a, izbrisala ovu crvenu liniju", zaključuje ekspert.
