Kada su se čelnici zemalja članica G7 sastali u bavarskim Alpama u lipnju, obećali su pružiti dugoročnu potporu Ukrajini. Njihovi kolege iz G20 nisu pokazali toliko podrške. Skupinu 20 čine zemlje koje su odgovorne za oko 85 posto globalne gospodarske proizvodnje i stoga bi trebale djelovati razborito. Međutim, samo polovica tih zemalja pridružila se međunarodnim sankcijama nametnutim Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu.
Visoki dužnosnici manje skupine bogatih zemalja putuju svijetom i objašnjavaju potrebu stezanja gospodarske mreže oko Rusije. Iznenadio ih je izostanak podrške zemalja G20, budući da te zemlje ne pomažu Moskvi.
Tijekom posjeta jugoistočnoj Aziji i Africi, državni tajnik Antony Blinken suočio se s neugodnom realnošću da veliki dio svijeta nije spreman držati korak s američkim i europskim nastojanjima da se izolira Putinova Rusija.
To otežava postizanje dogovora o globalnim inicijativama kao što je gornja granica ruskih cijena nafte, koju je predložio G7, ali također daje potporu Vladimiru Putinu i njegovom ključnom podupiratelju, kineskom predsjedniku Xi Jinpingu, za njihove globalne programe.
Samo nekoliko tjedana prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, predsjednik Xi pridružio se Putinu i proglasio prijateljstvo "bez granica". Kineski troškovi nabave ruske nafte porasli su od izbijanja rata. U lipnju je za kupnju ruskih energenata potrošeno 72 posto više nego godinu ranije.
Kina je ionako u sukobu s Amerikom, a napetosti su porasle ovaj tjedan kada je predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi posjetila Tajvan. Osim toga, postoji svađa s G7 nakon što je grupa objavila da izražava zabrinutost zbog Pekinga koji "prijeti vojnim manevrima" protiv Tajvana.
Peking je ovaj tjedan otkazao sastanak ministara vanjskih poslova Kine i Japana, članice G7, u Kambodži. Japan je kasno u četvrtak priopćio da je par balističkih projektila koje je ispalila Kina tijekom vojnih vježbi u blizini Tajvana pao u njegovu ekskluzivnu gospodarsku zonu. To je presedan, zbog čega je i pokrenut diplomatski prosvjed.
Međutim, Peking nije sam. Indijski premijer Narendra Modi razgovarao je telefonom s Putinom 1. srpnja o tome kako potaknuti trgovinu. Brazilski predsjednički kandidat Luiz Inacio Lula da Silva okrivio je Ukrajinu i Rusiju za rat. Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa kritizirao je sankcije koje podržava SAD. Turska je zaključila da bi kažnjavanje Rusije uvelike naštetilo gospodarskim i političkim interesima Ankare, rekao je visoki dužnosnik, navodeći trošak viših cijena energije od 35 milijardi dolara i utjecaj na turizam.
Ekonomski imperativi jedan su od razloga suzdržanosti zemalja poznatih kao globalni jug. Ali postoje i drugi razlozi, uključujući povijesne veze s Moskvom, zabrinutost zbog nazadovanja Amerike i nepovjerenje u bivše kolonijalne sile koje potiču licemjerje. Kina i Amerika pokušavaju stvoriti koaliciju demokracije protiv Pekinga. Američki podtajnik za trgovinu Alan Estevez rekao je u srpnju da je suradnja Washingtona s 37 zemalja na uvođenju kontrole ruskog izvoza poslužila kao nacrt za novi sustav za suočavanje s prijetnjama iz Kine.
SAD i slične nacije mogu pokazati samo ograničen uspjeh jer članice G20, uključujući ovogodišnjeg domaćina Indoneziju, nastavljaju potpisivati velike ugovore s kineskim državnim tvrtkama, dok trgovinska bilanca ide u prilog Pekingu.
Na primjer, Saudijska Arabija, koja je ostala u dobrim odnosima s Moskvom kroz naftni savez OPEC+, prijateljski je raspoložena prema Pekingu. Saudijski princ Mohammed bin Salman nedavno je rekao da mnoge kineske tvrtke već rade na Neomu, njegovom megaprojektu. Rijad ne mora birati između američke i kineske tehnologije, "jer možete imati McDonald's i Burger King u istoj ulici", rekla je saudijska veleposlanica princeza Reema bint Bandar tijekom posjeta predsjednika Joea Bidena prošlog mjeseca.
Njemački kancelar Olaf Scholz pozvao je Argentinu, Indoneziju, Indiju i Južnoafričku Republiku, koje nisu uvele sankcije Rusiji, na summit G7 u Ukrajini krajem lipnja. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov prošlog je mjeseca pohvalio nuklearnu tehnologiju Moskve u Africi. Iskoristio je priliku da potvrdi povijesnu potporu Rusije afričkim oslobodilačkim pokretima. Pritom je istaknuo da su za nesigurnost hrane krive sankcije, a ne blokada ukrajinskih žitnih luka od Kremlja, koja tek sada polako popušta.
Tijekom posjeta Africi, francuski predsjednik Emmanuel Macron optužio je Rusiju za pokretanje "nove vrste hibridnog svjetskog rata" na tom kontinentu.
Slična je situacija između Kine i Afrike, koje izmjenjuju uloge domaćina Foruma kinesko-afričke suradnje (FOCAC), gdje kineski predsjednik tradicionalno prisustvuje i sastaje se s gotovo svim šefovima država. Kad se FOCAC održava u Pekingu, prostire se crveni tepih, a i mala Ekvatorijalna Gvineja ima isti značaj kao Nigerija, koja ne uživa istu pozornost u Washingtonu.
Kina zna da svaka afrička država ima glas u Ujedinjenim narodima. Ranije ove godine, SAD je podnio tužbu Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih naroda protiv Kine zbog navodnih kršenja ljudskih prava u Xinjiangu. Pismo ima 47 potpisnika, od kojih su većina europski saveznici. Kuba je dala izjavu u ime Kine koju su podržale 62 zemlje, uglavnom s globalnog juga.
Blinkenova odluka da otputuje iz Azije u Južnu Afriku 7. kolovoza, zatim u Demokratsku Republiku Kongo i Ruandu, čini se kao pokušaj da okrene situaciju protiv Kine i Rusije.
Južnoafrička vladajuća stranka Afrički nacionalni kongres (ANC) ima bliske poslovne odnose s Rusijom. Nedavno tromjesečno izvješće pokazalo je da je milijarder Victor Vekselberg pružio najveću financijsku potporu ANC-u, a investicijska tvrtka Chancellor House posjeduje udio u njegovom rudniku mangana u Južnoj Africi.
Biden je rekao da će poželjeti dobrodošlicu afričkim čelnicima u Washingtonu u prosincu na summit koji će se "temeljiti na našim zajedničkim vrijednostima za bolje poticanje gospodarskog angažmana". Uz teme kao što su klimatske promjene i sigurnost hrane, sastanak će "pojačati predanost SAD-a i Afrike demokraciji i ljudskim pravima", rekao je Biden.
Prema Mariji Repnikovoj, izvanrednoj profesorici globalnih komunikacija na Državnom sveučilištu Georgia, kineska pragmatična uporaba meke moći, koja se usredotočuje na obrazovanje i radna mjesta te pridonosi tehnologiji i iskorjenjivanju siromaštva, često je prisutnija na globalnom jugu nego u SAD-u.
U međuvremenu, Moskva koristi "razne načine da govori u ime globalnog juga", rekla je u intervjuu Repnikova, autorica knjige "Kineska meka moć". Rekla je da su "naporno radili na svojoj priči" koristeći društvene mreže i diplomatski jezik. Takav pristup ne vrijedi samo za Afriku, rekla je Repnikova, već i za Aziju i Latinsku Ameriku, koje je Rusija opskrbila svojim cjepivom protiv koronavirusa.
Južnoamerički trgovinski blok Mercosur odbio je zahtjev predsjednika Volodimira Zelenskog da prisustvuje summitu krajem srpnja.
U Indoneziji je predsjednik Joko Widodo držao tradicionalni Pokret nesvrstanih pod pritiskom da isključi Putina sa samita G20 u studenom. Na Bali je pozvao i ruskog i ukrajinskog predsjednika.
Dok je Jokowi putovao u Moskvu i Kijev, kineski Fond Puta svile potpisao je ugovor o ulaganju do 3 milijarde dolara u novi indonezijski državni fond. To je najveća kineska investicija koju je zabilježio IntelTrakov Belt and Road Monitor za razdoblje od 1. do 15. srpnja.
Repnikova tvrdi da nedavni događaji pokazuju da borba za utjecaj postaje sve teža. Ne ukazuje na veliku vjerojatnost da će države promijeniti svoje stavove, "osim ako se ne ponudi nešto vrlo značajno".