.webp){kind=icon}
Britanski birači u četvrtak 4. srpnja izlaze na birališta kako bi odabrali članove donjeg doma parlamenta. Ti se izbori odvijaju u ozračju visoke inflacije, problema u javnim službama i rastućeg broja imigranata, što su glavna pitanja koja će utjecati na odluku birača. Također, premijer Rishi Sunak suočava se s jakom konkurencijom Keira Starmera, vođe Laburističke stranke u nadolazećim izborima.
Ekonomski izazovi
Visoka inflacija i spori ekonomski rast dominiraju ekonomskim pitanjima u Ujedinjenom Kraljevstvu. Troškovi života su porasli, a plaće su ostale stagnirati, što je uzrokovalo pad životnog standarda. Vladajuća Konzervativna stranka pokušava smanjiti inflaciju, no gospodarski rast i dalje je slab. Očekuje se da će visoki troškovi života, rast cijena nekretnina i najamnina biti ključni faktori u odlučivanju birača.
Zdravstvena kriza
Nacionalna zdravstvena služba (NHS) suočava se s ozbiljnim problemima, uključujući manjak osoblja, štrajkove i rastuću potražnju zbog starenja populacije. Mnogi građani čekaju tjednima na medicinsku njegu, a više od sedam milijuna ljudi je na listama čekanja za bolničko liječenje. Dentalna skrb također je u krizi, s procijenjenih 12 milijuna Britanaca koji nemaju pristup potrebnim uslugama.
Imigracija
Imigracija je i dalje ključna politička tema, s 37 posto birača koji smatraju da je to važno pitanje pri donošenju odluka. Vlada Rishija Sunaka pokušava obuzdati priljev azilanata, uključujući kontroverzni plan slanja ilegalnih imigranata u Ruandu. Također, imigranti iz bivših britanskih kolonija, kao što su Nigerija, Indija i Malezija, sada imaju pravo glasa, što bi moglo utjecati na ishod izbora.
Stanovanje
Mlađi birači imaju sve veće poteškoće s priuštivošću stanovanja. Prosječne cijene kuća povećale su se 4,5 puta od 1997. godine, dok su plaće udvostručene. Visoka inflacija također je podigla kamatne stope na hipoteke. Naime, Ujedinjeno Kraljevstvo treba oko 300 tisuća novih kuća godišnje kako bi se zadovoljile potrebe i smanjili troškovi.
Bloomberg
Osjećaj nazadovanja
Mnogi Britanci osjećaju da se zemlja nalazi u mrtvoj točki. Prema anketi YouGova, tri četvrtine ispitanika vjeruje da je Ujedinjeno Kraljevstvo u gorem stanju nego 2010. godine. NHS je prenapregnut, zatvori su pretrpani, škole propadaju, željeznice kasne, a britanska vojska se smatra nepripremljenom za sukobe.
Klima
Iako javnost podržava ciljeve nulte neto emisije do 2050. godine, mnogi su protiv mjera koje smatraju nepravednima. Mlađi i progresivniji birači vjeruju da Britanija ne provodi dovoljno radikalne mjere za postizanje klimatskih ciljeva.
Politički kontekst i očekivanja
Konzervativna stranka
Konzervativna stranka, koja je na vlasti 14 godina, suočava se s mogućim gubitkom pozicija. Njihov manifest uključuje niz politika usmjerenih na smanjenje inflacije, poboljšanje stanovanja i dekarbonizaciju industrije. Konzervativci se također zalažu za daljnje poticaje za slobodne luke (engl. freeports), koje su posebne ekonomske zone unutar luka gdje se roba može uvoziti, skladištiti i ponovno izvoziti bez prolaska kroz carinske procedure. Ove zone privlače ulaganja i stvaraju radna mjesta, te su ključni dio strategije stranke za poticanje gospodarskog rasta.
Pored toga, stranka je obećala podržati projekte koji doprinose dekarbonizaciji i zelenoj tranziciji, nastojeći pritom zadržati podršku tradicionalnih konzervativnih birača u ruralnim i obalnim područjima.
Laburistička stranka
Laburistička stranka, pod vodstvom Keira Starmera, obećava ulaganje od 1,8 milijardi funti u infrastrukturu luka i lanaca opskrbe te dodatnih 500 milijuna funti za podršku proizvodnji zelenog vodika. Njihov manifest fokusira se na zelene tehnologije i industrije, uz obećanje da će stvoriti nacionalni fond bogatstva za financiranje tih projekata.
Starmer naglašava važnost povratka politike u službu javnosti i smatra da su potrebne značajne promjene kako bi se poboljšao životni standard Britanaca. Laburisti također planiraju poboljšati usluge javnog zdravstva (NHS) i socijalnu skrb, što je privuklo značajan broj birača nezadovoljnih trenutnom situacijom.
Kier Starmer | Bloomberg
Liberalni demokrati
Liberalni demokrati, treća najveća stranka u britanskoj politici, također obećavaju ulaganja u zelene tehnologije, uključujući skladištenje energije i zeleni vodik. Njihova politika usmjerena je na klimatske promjene i energetsku sigurnost.
Liberalni demokrati zagovaraju decentralizaciju vlasti i veću autonomiju lokalnih zajednica te se zalažu za europski pristup u vanjskoj politici i gospodarskoj suradnji. Njihova kampanja naglašava potrebu za pravednijim društvom i jačanjem socijalne pravde.
Zelena stranka
Zelena stranka fokusira se na postizanje neto nulte emisije što je prije moguće, s politikama koje uključuju poticanje razvoja vjetroenergije i ulaganja u zelene tehnologije. Njihov manifest također obuhvaća zaštitu okoliša, održivi razvoj i socijalnu pravdu.
Zelena stranka se zalaže za temeljne promjene u načinu na koji se proizvodi i koristi energija, s naglaskom na obnovljive izvore energije i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. Njihove politike uključuju i mjere za očuvanje bioraznolikosti te podršku lokalnim poljoprivrednicima.
Reform UK
Reform UK, predvođena Nigelom Farageom, obećava ukidanje ciljeva neto nulte emisije i subvencija za obnovljive izvore energije, što bi moglo smanjiti pritisak na domaću brodarsku industriju. Farageova stranka zagovara strože kontrole imigracije i smanjenje državne potrošnje, fokusirajući se na pitanja nacionalnog suvereniteta i ekonomskih reformi.
Reform UK također predlaže povratak tradicionalnim industrijama i ukidanje mnogih regulatornih prepreka koje, prema njihovom mišljenju, koče gospodarski rast. Njihov manifest naglašava potrebu za radikalnim promjenama u pristupu britanske vlade prema gospodarstvu i socijalnoj politici.
Nigel Farage | Bloomberg
Anketni rezultati i trenutni trendovi
Laburistička stranka pala je na najnižu razinu podrške tijekom kampanje za opće izbore u Ujedinjenom Kraljevstvu, dok je njena prednost nad Konzervativnom strankom Rishija Sunaka također pala na najnižu razinu prema Bloombergovom pregledu anketa. Ipak, vođa Keir Starmer i dalje je na putu da osvoji mjesto premijera na izborima koji se održavaju u četvrtak.
Laburisti su dva dana uoči izbora pali na 40,5 posto, dok su Konzervativci porasli na 20,1 posto, prema Bloombergovom kompozitnom pregledu, 14-dnevnom prosjeku koji koristi podatke iz 11 anketnih tvrtki od siječnja 2021. godine. Stranka Reform UK Nigela Faragea drži rekordnih 16,2 posto, dok su Liberalni demokrati na najvišoj razini kampanje s 11,4 posto.
Iako su i rejting oporbe i njezina prednost od 20,4 boda u odnosu na torijevce najniži u šestotjednoj kampanji, vodstvo se ipak čini nedostižnim. Moglo bi se reći da se Sunakova iznenadna odluka o raspisivanju prijevremenih izbora ipak nije isplatila. Otkad je 22. svibnja najavio izbore, prednost laburista smanjila se za samo jedan postotni bod.
Novi birači i njihov utjecaj
Ovi izbori će prvi put uključiti značajan broj novih birača, uključujući imigrante i izbjeglice koji su nedavno stekli pravo glasa. Ti birači dolaze iz različitih dijelova svijeta, uključujući bivše britanske kolonije kao što su Nigerija, Indija i Malezija. To proširenje biračkog tijela na tisuće novih birača može imati značajan utjecaj na ishod izbora, posebno u kontekstu politike imigracije i integracije. Za mnoge od njih, ovo je prilika da prvi put sudjeluju u demokratskom procesu u svojoj novoj zemlji.
Političke stranke su svjesne potencijalnog utjecaja novih birača i nastoje pridobiti njihove glasove kroz različite politike i obećanja. Laburistička stranka, na primjer, obećava poboljšanja u politici imigracije i veću podršku za integraciju imigranata, što bi moglo privući glasove te demografske skupine. S druge strane, Konzervativna stranka pokušava smanjiti broj imigranata i provesti strože kontrole na granicama, što bi moglo imati drugačiji učinak na te birače.
Rishi Sunak | Bloomberg
Zašto se izbori održavaju četvrtkom?
Izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu tradicionalno se održavaju četvrtkom iz nekoliko zanimljivih povijesnih razloga. Prije 1918. godine, izbori su se mogli održavati bilo koji dan u tjednu i često su trajali nekoliko dana, što je moglo dovesti do efekta priključivanja pobjedničkoj stranci.
Zakon o predstavljanju naroda iz 1918. godine odredio je da glasovanje mora biti održano u jednom danu, ali nije specificirao koji dan u tjednu. Te godine, izbori su održani u subotu. Međutim, konvencija je ubrzo uspostavila četvrtak kao najpogodniji dan za izbore.
Jedan od razloga za odabir četvrtka bio je što su radnici u to doba petkom primali tjednu plaću. Smatralo se da bi održavanje izbora petkom smanjilo izlaznost jer bi mnogi birači nakon posla otišli u pubove i možda ne bi stigli glasovati. Također se vjerovalo da bi birači mogli biti pod utjecajem vlasnika pubova, koji su često podržavali Konzervativnu stranku, što bi moglo utjecati na njihovu neovisnost pri donošenju odluka.
Nedjelje su također bile isključene jer bi propovijedi crkvenih vođa mogle utjecati na glasovanje. Četvrtak je, s druge strane, bio tradicionalni dan za sajmove, pa su birači mogli svratiti do glasačkih mjesta na putu do ili sa sajma. Osim toga, četvrtak je bio popularan dan za ranije zatvaranje trgovina, što je omogućavalo zaposlenicima dovoljno vremena da odu glasovati nakon posla. Postoji i teorija da je glasovanje u četvrtak omogućilo radnicima da ispune svoju građansku dužnost i budu nagrađeni plaćom u petak.
Podsjećamo, birališta će biti otvorena 4. srpnja od sedam do 22 sata. U donjem domu parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva ima 650 mjesta, a za formiranje vlade potrebno je najmanje 326 mjesta. Očekuje se da će rezultati biti objavljeni kasno navečer 4. srpnja i tijekom jutra 5. srpnja.
