Mađarska preuzima kormilo EU-a, Orban poseban izazov

Od 1. srpnja do kraja 2024. godine Mađarska će predsjedati Vijećem Europske unije. Ta dužnost stavlja Mađarsku, vođenu kontroverznim premijerom Viktorom Orbánom, pod povećalo zbog čestog suprotstavljanja odlukama Europske unije. Iako se od zemlje koja preuzima predsjedanje očekuje nepristranost djelovanja u interesu cijele Unije, mnogi se pitaju može li Orbánova vlada ispuniti tu ulogu s obzirom na dosadašnje političke poteze.

Belgija je započela svoje predsjedanje u siječnju, s ciljem učinkovitog donošenja zakonodavnih rješenja prije izbora za Europski parlament. Do travnja je usvojeno više od 60 zakonodavnih prijedloga, uključujući novi pakt o azilu i migracijama te paket proračunskog nadzora. Belgija je također uspjela unaprijediti mjere potpore Ukrajini i usvojiti sankcije protiv Rusije, naglašavajući svoj proaktivan stav. S druge strane, Mađarska se suočava s potencijalnim preprekama, s obzirom na Orbánove kontroverzne odnose s institucijama EU-a i njegovu prorusku politiku.

Za svoje predsjedanje usvojila je slogan "Make Europe Great Again", što podsjeća na kampanju bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Premijer je ranije ove godine održao govor na konferenciji CPAC u Budimpešti, gdje je podržao Trumpovu ponovnu kandidaturu i koristio sličan slogan.

Viktor Orbán | Bloomberg

Prema izjavi mađarske vlade, logo predsjedanja inspiriran je Rubikovom kockom, poznatom mađarskom izumu, koja ove godine slavi 50. godišnjicu. Kocka s jedne strane ima mađarsku zastavu, a s druge zastavu EU-a.

Sedam prioriteta za šestomjesečno predsjedanje

Mađarska je postavila sedam prioriteta za svoje predsjedanje: unapređenje konkurentnosti, zajedničku obranu i zaštitu vanjskih granica, kao i promicanje kohezijske politike, poljoprivrede i rješavanje demografskih problema.

Također, Mađarska očekuje napredak u ukidanju kontrola na kopnenim granicama Schengena za Bugarsku i Rumunjsku te u borbi protiv antisemitizma.

Jedan od ključnih ciljeva bit će i proširenje EU-a, s naglaskom na zapadni Balkan. Mađarska želi održati samit EU-a u regiji sa zemljama zapadnog Balkana, odnosno Srbijom, Kosovom, Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom.

Zakonodavni izazovi

Mađarska će se suočiti s nekoliko ključnih zakonodavnih prijedloga. Prvi od njih je strategija "Od polja do stola" i Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), gdje će nadgledati prijedloge o genetski modificiranim usjevima i dobrobiti životinja tijekom transporta. Očekuju se teški pregovori s obzirom na postojeće protivljenje država članica.

Nadalje, nova regulacija kasnog plaćanja, koja je usmjerena na potporu malim i srednjim poduzećima, suočava se s otporom nekoliko država članica, što otežava postizanje konsenzusa. Također, Mađarska mora navigirati složenim patentnim krajolikom u okviru standardnih esencijalnih patenata, balansirajući interese vlasnika patenata i korisnika.

Bloomberg

Europski obrambeni industrijski program (EDIP), s proračunom od 1,5 milijardi eura, nastoji ojačati obrambene kapacitete EU-a. Međutim, mađarska ambivalentnost prema financiranju obrane, posebno za Ukrajinu, mogla bi zakomplicirati napredak.

Poticanje ulaganja građana EU-a također je na dnevnom redu, ali se ta nastojanja suočavaju s otporom financijskih sektora i država članica koje štite svoje financijske interese. Paket za krizno upravljanje i osiguranje depozita (CMDI) bit će još jedno područje gdje će Mađarska započeti pregovore o stabilizaciji bankarskog sektora, što je vrlo tehničko i kontroverzno područje.

S obzirom na proruski stav Mađarske, daljnje sankcije protiv Rusije ili njihova provedba protiv izbjegavanja sankcija vjerojatno neće napredovati, što će biti još jedan izazov tijekom njezina predsjedanja.

Izazovi za Ukrajinu

Novo predsjedanje moglo bi predstavljati izazov za Ukrajinu, koja je i službeno otvorila pregovore o pristupanju Uniji. Naime, mnogi vjeruju bi ta zemlja mogla blokirati napredak Ukrajine optužujući je za nepoštivanje prava mađarske etničke manjine. 

Ipak, Orbán je samo par dana prije predsjedanja rekao da nema razloga za strah.

"Mađarska se ne slaže s ovim pristupnim procesom, ali ga ne blokiramo i podržavamo početak pregovora", rekao je mađarski premijer te pregovore opisao kao "čisto politički motiviran proces".

"Ovdje nije pitanje slaganja ili protivljenja članstvu u EU-u, ali prvo moramo ispitati kakve bi bile posljedice ako primimo zemlju koja ratuje i čije granice u praksi nisu definirane", dodao je.

Naime, Europski sud pravde izrekao je kaznu od 200 milijuna eura plus dodatnu dnevnu kaznu od milijun eura protiv Orbánove vlade zbog namjernog ignoriranja pravila EU-a o tretmanu državljana trećih zemalja koji traže azil u zemlji. Sud sa sjedištem u Luksemburgu naveo je da je Mađarska nezakonito pritvarala tražitelje azila i deportirala ljude bez pridržavanja odgovarajućih procedura.

Bloomberg Mercury

"Naći ćemo način da to više naškodi Bruxellesu nego nama", rekao je Orbán u intervjuu za državni radio.

Govoreći iz Berlina tijekom posjeta njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, Orbán je rekao kako njegovi dužnosnici rade na zakonodavstvu koje bi kaznu prebacilo na "spekulante" koji "profitiraju" od rata u Ukrajini ili koji daju zajmove za financiranje rata, ili koji zarađuju od migracija.

Iako u intervjuu za mađarski medij nije specificirao koje bi institucije ili pojedinci plaćali namet, Orbán ima povijest nametanja posebnih poreza bankama i drugim industrijama kako bi popunio rupe u proračunu, piše Bloomberg.

Ipak, mađarska vlada je izjavila da će obratiti posebnu pažnju na poštivanje prava nacionalnih manjina u zemljama kandidatima.

Kako Mađarska preuzima predsjedanje EU-om, njezina sposobnost balansiranja nacionalnih interesa s ciljevima EU-a bit će pod povećalom. Iako su postavljena obećanja o neutralnosti i ambiciozni planovi, dosadašnje ponašanje Mađarske i političke afilijacije sugeriraju izazovnih šest mjeseci pred EU-om.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar