.webp){kind=icon}
Bivši francuski predsjednik François Hollande nagovijestio je da bi bio spreman izgraditi novu koaliciju koja bi mogla vladati ako izbori donesu nestabilan parlament jer se ljevičarski blok pridružio borbama za prikrivanje unutarnjih podjela.
Hollande je rekao da se ponovno uključio u političku borbu u Francuskoj kako bi se natjecao za mjesto u Nacionalnoj skupštini s primarnim ciljem da spriječi Nacionalni skup Marine Le Pen da preuzme vlast.
Ankete pokazuju da će njezina antiimigracijska, nacionalistička stranka osvojiti najveći broj mjesta, ispred lijevog Novog narodnog fronta koji je na drugom mjestu i skupine predsjednika Emmanuela Macrona na trećem. No te ankete također pokazuju da je malo vjerojatno da bi itko imao apsolutnu većinu.
"Postoji scenarij u kojem nema većine. Uloga je političkih osoba poput mene da pronađu rješenja", rekao je Hollande u intervjuu za BFMTV. "Postoji nekoliko načina da se to učini, vidjet ćemo što je prikladno učiniti – pronaći šefa vlade koji bi mogao povesti zemlju naprijed s minimalnim programom."
U takvoj konfiguraciji, Hollande je rekao da će svaka skupina, s iznimkom Nacionalnog skupa, tražiti da neke od njihovih prijedloga prihvati vlada.
Komentari bivšeg predsjednika dodaju još jednu permutaciju kratkoj, užurbanoj predizbornoj kampanji koja je već prekrojila crte francuske politike, potičući zabrinutost ulagača da zemlja ide u produljenu nestabilnost i skupu ekonomsku politiku.
Nacionalni skup najbliži apsolutnoj većini na francuskim izborima
Macron je raspisao prijevremene izbore nakon što je njegova stranka poražena na izborima za Europski parlament prije nešto više od dva tjedna. Prvi krug glasovanja zakazan je za nedjelju, a drugi i posljednji 7. srpnja.
Pojava lijevog Novog narodnog fronta bila je središnji događaj u kampanji, okupljajući vječito zavađene stranke od Hollandeovih umjerenih socijalista i zelenih do Jean-Luc Melenchonove krajnje ljevice Francuske nepoklonute. Njihov je dogovor iscrtao izbornu kartu Francuske tako da se samo jedan kandidat u savezu natječe u svakom okrugu.
No već postoje neki nezadovoljnici, pa čak i mjesta gdje se natječu dva kandidata zbog unutarstranačkih podjela.
Što je još važnije, postoji dugogodišnji animozitet između Melenchona i Hollandea, koji su bili suparnici na predsjedničkim izborima 2012. godine. Govoreći na televiziji LCI nekoliko trenutaka nakon emitiranja Hollandeova intervjua, Melenchon je odbacio ideju o nekom obliku vlade jedinstva.
"Konsenzus nije moj cilj. To nije čak ni ideja koja je demokratska", rekao je. "Ne znam niti jednog predsjednika ili premijera koji traži konsenzus u Francuskoj. Ne postoji."
Hollande je rekao da će izbori vjerojatno donijeti više socijalista i zelenih zastupnika nego iz Melenchonove Francuske nepoklonute.
"Može govoriti što hoće, ali da bi bio premijer postoje dva uvjeta: osobu mora imenovati predsjednik i mora biti prihvatljiva većini u Nacionalnoj skupštini", rekao je Hollande. "Nije prepoznat kao osoba koja bi trebala upravljati zemljom."
Mišja rupa
Macron je već nagovijestio postizbornu konfiguraciju sličnu onoj koju je predložio Hollande, pozivajući suprotstavljene političke skupine da zajedno vladaju kako bi blokirali put do moći krajnje desnice.
"Postoji mnogo žena i muškaraca koji će morati zajedno vladati, bez obzira na njihove razlike, ali postoje krajnosti koje ne smiju proći", rekao je Macron prošli tjedan.
Također govoreći na BFMTV-u, bivši zastupnik koji je povezan s Macronovom skupinom rekao je da postoji "mišja rupa" od mogućnosti da se okupe socijaldemokrati, centristi i desni centar. "Možemo pronaći zajednički jezik jer moramo dati nadu umjerenim Francuzima na ljevici, desnici ili centru koji se ne vide u Nacionalnom skupu i ne žele biti taoci Nacionalnog skupa", rekao je Pierre-Yves Bournazel.
Predviđa se da će stranka Marine Le Pen pobijediti u prvom krugu s 36 posto, prema anketi o namjerama glasovanja koju je proveo Ipsos u četvrtak, što je povećanje od 0,5 bodova. Nova narodna fronta bila bi druga s 29 posto, a Macronova Renesansna stranka i njeni saveznici na trećem mjestu s 19,5 posto.
Ipsos je od 21. do 24. lipnja ispitao 11.820 odraslih registriranih za glasovanje putem interneta, a margina pogreške bila je od 0,2 do 1,1 bod.
