Turski parlament trebao bi glasati o ulasku Švedske u Sjevernoatlantski savez kasnije ove sedmice, rekao je visoki vladin dužnosnik za Bloomberg u ponedjeljak.
AK stranka turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, koja ima većinu u parlamentu zajedno sa svojim nacionalističkim saveznikom, tražit će odobrenje parlamenta za ratifikaciju dugoočekivanog članstva Švedske u NATO-u, rekao je dužnosnik koji je govorio pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti materije. Odobrenje Turske ostavilo bi Mađarsku kao posljednju otpornicu nordijskom širenju bloka.
Ulazak Švedske ojačat će NATO, ojačati njegov sjeverni domet i poboljšati njegovu sposobnost da odbrani svoje istočno krilo nakon prijema Finske prošlog aprila. Dvije nordijske nacije, koje su prethodno izbjegavale članstvo u vojnim savezima, podnijele su zahtjev za pridruživanje nedugo nakon što je Rusija počela voditi otvoreni rat u Ukrajini početkom 2022.
Erdoganova podrška članstvu Švedske dolazi kao dio složene mreže geopolitičkih poteza. Njegova je administracija tražila podrsku američkog predsjednika Joea Bidena za nabavku 40 novih borbenih aviona F-16 i 79 kompleta za nadogradnju za modernizaciju postojeće flote ratnih aviona. Bijela kuća je pridruživanje Švedske postavila kao preduvjet za prodaju aviona Turskoj, dok je Erdogan također rekao da ta dva pitanja trebaju biti povezana.
Ključni turski parlamentarni odbor podržao je zahtjev Švedske prošlog mjeseca nakon što je Stockholm postigao napredak u ispunjavanju turskih zahtjeva da se obračunaju s pristašama separatističkih skupina zabranjenih u Turskoj, uključujući Kurdistansku radničku stranku ili PKK, koju su EU i SAD označile kao terorističku organizaciju.
Švedska je nastavila insistirati na tome da ispunjava kriterije za članstvo u NATO-u, a također je zasebno pooštrila zakone protiv terorizma i ukinula ograničenja izvoza oružja u Tursku. Njeni zakoni o slobodi govora otežavaju vladi gušenje javnog izražavanja podrške kurdskoj nezavisnosti.
Turska i Mađarska ostaju jedini saveznici u bloku koji tek trebaju ratificirati članstvo Švedske, proces koji je na čekanju više od godinu i po.
Napad Moskve na Ukrajinu uzburkao je evropsku geopolitiku i doveo do toga da su se Finska i Švedska prijavile za članstvo u NATO-u sa sjedištem u Briselu, čije su se članice obvezale braniti jedna drugu od napada stranih sila. Ovaj potez prvenstveno je namijenjen odvraćanju bilo kakvog napada na nordijske nacije. Ulaskom Finske NATO je narastao na 31 članicu. Ruski predsjednik Vladimir Putin to je dugo vidio kao neprijateljski savez.
Očekuje se da će Švedska poslati stotine vojnika u Latviju kako bi ojačala tamošnje snage NATO-a nakon što dobije punopravno članstvo u savezu. Blok je imao oko 1.700 vojnika u Latviji od 2022. u sklopu svoje pojačane prisutnosti, slično borbenim skupinama u drugim baltičkim zemljama i Poljskoj.