.webp){kind=icon}
Spomenici u gradovima diljem Evrope bili su osvijetljeni plavo i bijelo u noći 7. oktobra u znak solidarnosti s Izraelom nakon što je 1.400 njegovih građana, uglavnom nenaoružanih civila, ubijeno u najgorem napadu koji je zemlja pretrpjela u decenijama.
Čelnici od Emmanuela Macrona u Francuskoj do Giorgie Meloni u Italiji izrazili su poruke nepokolebljive podrške.
Ali pokazivanje jedinstva prikrilo je duboko ukorijenjene društvene napetosti koje su izbile na površinu sljedećih dana. U cijeloj regiji Židovi sada strahuju od porasta antisemitizma. Muslimani su zabrinuti da ih se izjednačava s Hamasom — islamističkom militantnom skupinom koja je izvela napad na jug Izraela.
U svjetlu razaranja bolnice u gradu Gazi u utorak navečer u kojem je poginulo 500 ljudi, s očekivanim porastom broja žrtava, ova dinamika će se vjerovatno pogoršati. Izrael je tvrdio da je eksplozija rezultat neuspjelog raketnog lansiranja Islamskog džihada, militantne skupine koju podržava Iran i koja djeluje u Gazi. Najmanje 3.000 Palestinaca ubijeno je u nasilju prije eksplozije.
Uz nove proteste koji se očekuju u evropskim prijestolnicama, američki predsjednik Joe Biden sletio je u Tel Aviv u srijedu ujutro u pokušaju da spasi diplomatske napore u regiji.
U međuvremenu, u Evropi ne pomaže to što 27 čelnika Evropske unije nisu govorili jednim glasom.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, na primjer, došla je na metu kritika jer je izrazila snažnu podršku Izraelu tokom posjete toj zemlji, dok nije, prema mišljenju drugog dužnosnika EU, dovoljno snažno pozvala izraelske vlasti da poštuju međunarodno pravo u svojim osvetničkim operacijama u Pojasu Gaze, koju su SAD i Evropa proglasile terorističkom skupinom.
Rizik otuđenja cijelih zajednica mogao bi dodatno potkopati društvenu koheziju unutar EU-a, koja je već stavljena na kušnju ratom u Ukrajini, porastom populizma i historijskom krizom troškova života.
Društvene napetosti posebno su akutne u Njemačkoj s obzirom na nedavnu historiju migracija i ulogu u holokaustu. Također je dom jedne od najvećih palestinskih populacija izvan Bliskog istoka.
Iste noći kada su Brandenburška vrata u Berlinu osvijetljena bojama izraelske zastave, oko 40 pro-Hamasovih prosvjednika slavilo je napad.
Kao odgovor na skup u pretežno arapskom susjedstvu - i na izvještaje da su Davidove zvijezde bile ispisane grafitima na domovima za koje se smatra da su u njima živjeli Židovi - kancelar Olaf Scholz obećao je pristup "nulte tolerancije" prema antisemitizmu i veličanju Hamasa, obećavajući kazneni progon prijestupnika. U utorak kasno navečer zapaljive bombe bačene su u smjeru sinagoge u središtu Berlina. ''Nepoznate osobe bacile su dva molotovljeva koktela s ulice'', napisala je zajednica Kahal Adass Jisroel na mreži X. Niko nije ozlijeđen, niti su zgrade oštećene.
"Vrlo je jasno da nikada nećemo prihvatiti napade na židovske objekte. Također ne možemo prihvatiti događaje u kojima dolazi do nasilja i koriste se antisemitski slogani", rekao je Scholz u komentarima novinarima tokom putovanja u Egipat. I siguran sam da je njemački narod ujedinjen sa mnom u želji da učinimo sve što je u našoj moći da zaštitimo naše židovske sugrađane".
Kancelar lijevog centra također je ograničio propalestinske demonstracije, što je izazvalo optužbe za pretjerivanje od strane članova njemačke muslimanske zajednice. To je doprinijelo nelagodi između propalestinskih Arapa, muslimana i ljevičara i pripadnika šireg političkog toka Njemačke koji čvrsto podržava Izrael.
Stanovnici Berlina bili su svjesni poplave dezinformacija i izljeva aktivizma, a u proteklih 10 dana nije bilo slučajeva masovnog nasilja.
Ali nedavni dobici krajnje desne Alternative za Njemačku na regionalnim izborima potaknuli su zabrinutost u vezi s mogućim iskorištavanjem straha od antisemitizma od strane ekstremne desnice.
Slični scenariji odvijaju se diljem regije.
Dodatni osjećaj nelagode su dva napada osumnjičenih islamista u drugim dijelovima regije. Iako se ne čini da su povezani s ratom Izraela i Hamasa, vlade su požurile pokušati smiriti nervozne građane.
"Ovo je vrijeme za više sigurnosti, opreza i svijesti", rekao je švedski premijer Ulf Kristersson na konferenciji za medije u Stockholmu, nakon napada u Bruxellesu u ponedjeljak u kojem su ubijena dva Šveđana. ''Ne možemo biti previše naivni''.
Diljem Francuske vojnici su poslani kao podrška policiji nakon što je učitelj ubijen prošle sedmice u onome što je predsjednik Emanuel Macron nazvao činom islamističkog terorizma.
Bloomberg
Ministar rada Olivier Dussopt rekao je u utorak da je zabrinut da bi nedavno ubistvo učitelja moglo potkopati podršku nadolazećem zakonu o imigraciji koji ima za cilj pomoći određenim radnicima bez dokumenata da ostanu u Francuskoj.
U Italiji, tužitelji u Milanu održali su ove sedmice konferenciju za novinare kako bi uvjerili nervoznu javnost da hapšenje dvojice egipatskih državljana na temelju optužbi za terorizam nije povezano sa sukobom u Izraelu, već rezultat policijske istrage koja datira iz 2021.
A u Austriji je ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg upozorio na potencijalno povećanje broja migranata u slučaju kopnenog rata u Gazi. Slična zabrinutost izražena je u Grčkoj.
Španija se ističe po vrlo različitom pristupu.
Socijalistička vlada premijera Pedra Sancheza osudila je napade Hamasa, pozivajući na priznavanje palestinske državnosti i poštovanje međunarodnih humanitarnih prava u Gazi.
Španija je kroz historiju bila naklonjena palestinskoj stvari, a više od 10.000 ljudi marširalo je Madridom u nedjelju u jednom od najvećih propalestinskih protesta u zemlji u posljednjih nekoliko godina.
U međuvremenu, dok čelnici EU-a još uvijek rade na oblikovanju jedinstvene poruke kao odgovor na eskalirajući sukob, njemački kancelar Scholz postao je prvi evropski čelnik koji je posjetio Izrael nakon napada Hamasa.
Kancelar je u utorak stigao u Tel Aviv, a nakon toga će otići u Egipat na sastanak s predsjednikom Abdel-Fattahom Al-Sisijem. Scholz se također susreo s rođacima njemačkih državljana koje Hamas drži kao taoce.
