.webp){kind=icon}
Poljska opozicija je na putu da osvoji većinu na izborima održanim u nedjelju, pokazala je izlazna anketa, što bi vladajućim nacionalistima oduzelo treći mandat i zemlju približilo Evropskoj uniji.
Građanska platforma pod bivšim predsjednikom Evropskog vijeća Donaldom Tuskom osvojila je 32 posto glasova, prema istraživanju Ipsosa. Alijansa Treći put imala je 13 posto, a Ljevica 8,6 posto, dajući trima grupama 248 mjesta u donjem domu parlamenta od 460 članova.
Vladajuća stranka Pravo i pravda dobila je najviše glasova, i to 37 posto, rezultat koji bi joj u teoriji dao prvu priliku za formiranje koalicije. Ali to neće uroditi plodom sve dok Tuskovi saveznici to mogu blokirati. Potencijalni saveznik Pravo i pravda, krajnje desničarska partija Konfederacija, osvojila je samo 6,2 posto glasova.
"Ovo je kraj loših vremena, kraj vladavine Prava i pravde", rekao je Tusk pristalicama u Varšavi nakon objavljivanja rezultata izlazne ankete. "Pobijedila je Poljska, pobijedila je demokratija".
Pobjeda opozicije bi okončala buran period u odnosima Poljske s Evropskom unijom, koja je uskratila više od 35 milijardi eura (37 milijardi dolara) da kazni Varšavu zbog ograničavanja nezavisnosti sudija i medija tokom osam godina vladavine Prava i pravde.
Kada su Pravo i pravda došli na vlast 2015. godine, Poljska je bila viđena kao primjer postkomunističke transformacije Evrope, ali od tada je najviši sud napunjen vladinim saveznicima, a država je koristila državne medije za vladinu propagandu.
Tuskova pobjeda bi također označila promjenu populističkih snaga u Evropi. Slovak Robert Fico, bivši premijer i saveznik mađarskog premijera Viktora Orbana, trebalo bi da se vrati na vlast ovog mjeseca nakon pobjede u kampanji koja je zagovarala blokiranje vojne pomoći Ukrajini i zaustavljanje migracija.
Poljska je polarizovana izbornom kampanjom koja je uključivala žestoke lične napade između Tuska i lidera Prava i pravde Jaroslava Kačinjskog. Vladajuća partija je optužila Tuska da je previše blag prema Moskvi i da je primao naređenja iz Berlina.
U vladi, Tusk bi se suočio s izazovom u ujedinjenju partija čije su razlike spriječile da se kandiduju na zajedničkoj platformi na izborima. On bi se također borio sa šefom države Andrzejem Dudom, koji je bivši član Prava i pravde koji može da stavi veto na zakon.
Monetarna politika bi također vjerovatno bila pod utjecajem, pošto guverner centralne banke Adam Glapinski ima veze s vladajućom strankom i optužen je prošlog mjeseca da je pokušao utjecati na rezultate prekomjernim smanjenjem kamatnih stopa uoči glasanja.
