Ubistvo dvoje službenika Ambasade Izraela u Sjedinjenim Američkim Državama i to ispred Jevrejskog muzeja u Washingtonu bacilo je u medijsku sjenku to da je Evropska unija neočekivano počela da zaoštrava svoju politiku prema Izraelu i to zbog rata u Gazi. Međutim, prve informacije ukazuju na to da je rat u Gazi dio motiva za ovaj zločin, za koji je kao osumnjičeni uhapšen tridesetogodišnji Elias Rodriges koji je, prema policijskim izvještajima, u toku ispitivanja priznao da je ubistvo počinio u znak protesta protiv izraelske politike, "za Gazu" i "za Palestinu".
U prvim reakcijama vodeći političari SAD-a i Evropske unije osudili su ovaj napad, uglavnom ističući da je antisemitizam doveo do ovog zločina.
"Ova užasna ubistva u Washingtonu, koja su očigledno bazirana na antisemitizmu, moraju da se zaustave, sada! Mržnja i radikalizam nemaju mjesto u SAD-u. Saučešće porodicama žrtava. Tužno je što takve stvari mogu da se dogode. Bog vas sve blagoslovio", napisao je na društvenoj mreži Social Truth predsjednik SAD-a Donald Trump.
I njemački kancelar Friedrich Merz je na društvenim mrežama izrazio saučešće porodicama i istakao da se mora pretpostavljati da je riječ o antisemitizmu, ali nije reagovao na to što je dan ranije izraelska vojska pucala na delegaciju evropskih diplomata, među kojima su bili i njemački, u Jeninu na Zapadnoj obali. Reagovalo je samo njemačko ministarstvo vanjskih poslova tako što je "snažno osudilo neisprovociranu pucnjavu", tražeći od Izraela da "odmah pojasni okolnosti", kao i da "poštuje važnost diplomata".
Evropski zaokret
U međuvremenu, na Savjetu ministara spoljnih poslova Evropske unije došlo je do neočekivane odluke da se preispitaju planirane trgovinske veze EU s Izraelom, između ostalog, zbog svakodnevnih prizora humanitarne katastrofe u Pojasu Gaze, u kojoj je izraelska vlada pokrenula novu vojnu kopnenu ofanzivu, dok istovremeno uglavnom blokira isporuke međunarodne pomoći Palestincima u tom pomorskom pojasu.
Sve kritičniji ton iz nekoliko prijestonica EU, prije svega Haga, Pariza i Madrida, koji su situaciju u Gazi opisali kao "neprihvatljivu", kulminirao je u utorak u Briselu promjenom koja bi, do prije samo nekoliko nedjelja, bila nezamisliva u Evropi, koja tradicionalno nije voljna da preduzme bilo kakve oštre mjere prema Izraelu.
Na prijedlog Holandije, 17 od 27 država članica glasalo je da se preispita Sporazum o pridruživanju između EU i Izraela, glavni instrument političkih i trgovinskih odnosa između dviju zemalja od njegovog stupanja na snagu 2000. godine.
"Postoji velika većina koja je za preispitivanje Člana 2 (o poštivanju ljudskih prava) našeg Sporazuma o pridruživanju s Izraelom. Stoga ćemo započeti tu proceduru", rekla je visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost EU Kaja Kallas nakon sastanka Savjeta ministara u Briselu. "Situacija u Gazi je katastrofalna. Pomoć koju je Izrael dozvolio da uđe, naravno, jeste dobrodošla, ali to je kap u moru. Pomoć mora stizati odmah, bez prepreka i u velikim količinama, jer je to ono što je neophodno".
Osim Holandije, među zemljama koje su podržale ovaj vid pritiska na izraelsku vlast bile su Francuska, Španija, Irska, Belgija, Finska, Luksemburg, Portugal, Slovenija, Švedska, Austrija, Malta, Danska, Estonija, Poljska, Rumunija i Slovačka.
Letonija je bila suzdržana, dok su protiv bile Njemačka, Bugarska, Italija, Grčka, Kipar, Češka, Hrvatska, Litvanija i Mađarska.
"Neophodan je pritisak da se situacija promijeni", rekla je Kallas nakon sastanka na kojem je, osim Ukrajine, teška situacija stanovništva u Gazi – vojno opkoljenoj i s gotovo nikakvim pristupom humanitarnoj pomoći, koju je Izrael blokirao više od dva mjeseca – bila centralna tema diskusije.
Ovaj korak ne podrazumijeva odmah obustavu političkog dijaloga ili trgovine s Izraelom, iako otvara vrata za moguće kasnije odluke – jednoglasno ili kvalifikovanom većinom, u zavisnosti od prijedloga – o drastičnijim mjerama. Ipak, ovaj potez, na koji su Španija i Irska pozivale prije više od godinu dana bez ikakvog odgovora predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, predstavlja neočekivani pomak u ranije stidljivoj reakciji EU na vojnu ofanzivu Izraela u Gazi.
Predložene i sankcije protiv izraelskih zvaničnika
Prethodnik Kaje Kallas na mjestu visokog predstavnika EU Josep Borell već je proveo sličnu reviziju krajem prošle godine, predloživši obustavu političkog dijaloga s Izraelom zbog stanja ljudskih prava, što nije učinjeno zbog protivljenja nekoliko zemalja predvođenih Njemačkom.
Ono što je sada drugačije jeste to što inicijativa dolazi direktno od samih država članica i to od Holandije, koja je donedavno bila među zemljama koje su najmanje rado dovodile u pitanje Netanyahuovu vladu, pri čemu su dobile podršku Austrije i Poljske, koje su dosad takođe bile među najžešćim protivnicima bilo kakve kritike Izraela.
S druge strane, Italija i Njemačka su bile odlučno protiv, ali je ton cijele rasprave dodatno zaoštren kada je Švedska čak predložila pojedinačne sankcije protiv određenih izraelskih ministara, pri čemu je taj prijedlog na kraju blokiran vetom Mađarske, navode diplomatski izvori.
Bloomberg Vlada Benjamina Netanyahua naredila novu kopnenu ofanzivu u Pojasu Gaze
Zamjenik premijera i ministar spoljnih poslova Portugala Paulo Rangel smatra da je prekretnica za mnoge zemlje, koje su ranije bile neodlučne, bila odluka Izraela da ne produži primirje i potom pokrene vojnu okupaciju Gaze, dok istovremeno nastavlja da uskraćuje pristup humanitarnoj pomoći civilnom stanovništvu 60 dana.
"Situacija je drugačija. Znamo da su države, istorijski gledano, imale različite stavove o svom odnosu s Izraelom, ali (trenutna) situacija je veoma zabrinjavajuća i nisu ravnodušne prema tome", rekao je Rangel, a prenio El Pais. "Iako neki žele da traže konsenzualnija rješenja, uvjerili su sebe da je situacija neodrživa".
Zabrinutost zbog nove vojne ofanzive i humanitarne krize već je navela Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanadu da dan ranije izdaju zajedničko saopštenje, upozoravajući Izrael na "konkretne mjere" ako ne zaustavi "potpuno nesrazmjernu" eskalaciju. Štaviše, zvanični London je obustavio pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini s Izraelom, saopštivši da Netanyahuova vlada "izoluje Izrael od svojih prijatelja i partnera širom svijeta".
Promjena evropske politike
I predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta je poslao Izraelu diskretan signal o promjeni evropske politike. On je u utorak primio novu palestinsku ambasadorku pri EU Amal Jadou, uz istu ceremoniju i počasti kao i ostalih 10 novih diplomatskih predstavnika van EU, uprkos činjenici da nisu sve zemlje EU zvanično priznale Palestinu kao državu. Kako navode izvori u Briselu, to je bilo prvi put da je palestinski predstavnik predstavio svoje "pismo o misiji" na najvišem institucionalnom nivou u EU.
Protesti postepeno daju rezultate, smatra profesor studija Bliskog istoka Koert Debeuf, koji u autorskom članku za belgijski list De Standaard ocjenjuje da je posljednjih dana došao do neke vrste "prekretnice", ali da "za mnoge ovo neće biti dovoljno".
"Odluka EU da 'ispita' da li Izrael poštuje ljudska prava koja su navedena kao osnova za sporazum o pridruživanju je takođe više nego cinična. Ali barem se stvari pokreću i političari konačno preduzimaju akcije. Pritisak mnogih protesta počinje da daje plodove. Ali ako se želi izbjeći masovno gladovanje, taj pritisak će morati da se pojača", smatra profesor Debeuf.
Bloomberg Izrael blokira dopremanje humanitarne pomoći u Pojas Gaze
S druge strane, njemački dnevni list Sueddeutsche Zeitung ističe da ovo upozorenje neće ostaviti veliki utisak na Izrael, ocjenjujući da će na kraju EU ponovo morati da "posmatra skrštenih ruku kako izraelska vojska sprovodi vladine planove u Gazi, bukvalno bez ikakvog obzira na civilne gubitke".
"Bilo bi potrebno jednoglasno glasanje da se sporazum raskine. Ali gotovo da nema pitanja oko kojeg su evropske zemlje više podijeljene nego kako se nositi s izraelskom vladom dok bjesni rat u Gazi", ističe jedan od urednika ovog lista Goekalp Babayagit, dodajući da je devet zemalja glasalo protiv revizije, uključujući njemačku vladu, koja je jasno stavila do znanja da želi da zadrži "kanale komunikacije" s Jerusalimom otvorenim, premda niko nije ni govorio o prekidu svih veza.
Netanyahu ne može da uskrati Palestincima pravo na postojanje, koje teroristi Hamasa uskraćuju Izraelcima, ističe španski dnevnik El Mundo u uredničkom uvodniku. Španski list naglašava da izraelski premijer "opravdava aneksiju Pojasa Gaze argumentom obezbjeđivanja potpune predaje Hamasa, što je legitiman cilj koji se, međutim, sprovodi neprihvatljivim sredstvima".
"Ključno je da se međunarodni pritisak poveća. Pokret predvode Francuska, Kanada i Velika Britanija, koja je obustavila svoje trgovinske pregovore s Izraelom zbog njegove 'surove politike' u Gazi. EU je sada takođe napravila važan korak naprijed", ističe uredništvo El Munda i dodaje da dramatična situacija to zahtijeva. "Osuda ponašanja izraelske vlade nije antisemitizam, već neizbježan moralni imperativ".
Iako je na sastanku Savjeta ministara spoljnih poslova EU, Češka glasala protiv preispitivanja sporazuma s Izraelom, komentator češkog lista Lidove Noviny Marek Hudema primjećuje da se Češka decenijama uzdržavala od kritikovanja Izraela, čak i više nego druge evropske zemlje, ali da se to sada mijenja.
"Sada je i predsjednik Petr Pavel krenuo putem kritikovanja postupaka Izraela. Humanitarna situacija u Pojasu Gaze postaje neodrživa i hitno zahtijeva rješenje. Prema njegovom mišljenju, Češka Republika bi trebalo da napravi razliku između svoje opšte podrške Izraelu i svoje podrške određenim koracima koje je preduzela Netanyahuova vlada", ukazuje Hudema i dodaje da ovo označava jasno odstupanje od prethodne, gotovo bezuslovne podrške Izraelu te da je "katastrofalna situacija civilnog stanovništva u Pojasu Gaze očigledna". "Kritika predsjednika Pavela prema Netanyahuovoj vladi je stoga više nego opravdana".
Embargo na isporuke oružja
Među evropskim liderima koji sve češće kritikuju poteze izraelske vlade ističe se španski premijer Pedro Sanchez, čija vlada je prije mjesec dana odustala od ugovora vrijednog 6,6 miliona evra s izraelskom kompanijom, koja je trebalo da isporuči 15 miliona metaka za špansku vojnu policiju. Nakon toga je u španskom parlamentu izglasana neobavezujuća deklaracija u kojoj se španska vlada poziva na uvođenje embarga na isporuke oružja Izraelu kao reakcije na izraelske vojne operacije u Gazi.
To što je Španija spremna da ide dalje od odluka EU donesenih u Briselu nailazi na pohvale u uredničkom uvodniku španskog lista El Pais, koji dodaje da, iako je neophodno, ostaje da se vidi u kojoj mjeri će briselska inicijativa "impresionirati" izraelskog lidera koji je "prešao sve crvene linije uz apsolutnu nekažnjenost".
"U tom pogledu, embargo na oružje protiv Izraela, koji je španski parlament predložio u utorak, dobrodošao je", ističe uredništvo El Paisa i dodaje da odluka predviđa automatski embargo u slučaju da sud koji priznaje Španija prihvati tužbu protiv države za zločine genocida. "To je slučaj s Izraelom".
Španske organizacije građanskog društva ističu da, uprkos pomenutim odlukama, Španija i dalje održava aktivnim devet ugovora s izraelskim proizvođačima naoružanja te nastavlja da plaća milione evra po tim ugovorima.
Ali, da se atmosfera mijenja i u zemljama čiji lideri su prije samo nekoliko mjeseci bespogovorno podržavali izraelske akcije u Gazi, najbolje svjedoči Francuska u kojoj jedan od najuglednijih dnevnih listova Le Monde poziva na to da izraelske vlasti snose posljedice koje prevazilaze riječi. U uredničkom uvodniku list ističe da je "neophodno jasno reći da je ono što se dešava u Gazi neprihvatljivo", to jeste "sramota", kako je to rekao predsjednik Francuske Emmanuel Macron.
"Ali ovaj korak ima smisla samo ako je praćen priznanjem da mnogi izraelski saveznici više nemaju ništa zajedničko s koalicijom Benjamina Netanyahua i da joj se stoga više ne može dozvoliti da djeluje nekažnjeno", smatra uredništvo Le Monda. "Da bi se okončala tekuća humanitarna tragedija, spasio palestinski nacionalni projekt i zaštitila država Izrael od same sebe, put koji su izraelske vlasti izabrale u Gazi i na Zapadnoj obali mora imati cijenu - i ona mora biti visoka.
Uprkos promjenama evropske politike, Izrael ne daje naznake promjene svoje politike, ne samo prema Palestincima, već i prema cijelom regionu. Uprkos tome što su Iran i SAD, uz posredovanje Omana, održali četiri runde indirektnih pregovora o iranskom nuklearnom sporazumu, mediji saznaju da Izrael planira nove raketne napade na iranska nuklearna postrojenja.
.webp){kind=icon}
