.webp){kind=icon}
Prije nekoliko decenija, uspostavljanje diplomatskih odnosa između Izraela i Saudijske Arabije bilo bi nezamislivo - posljednjih nekoliko mjeseci, istorijsko, uslovno rečeno, pomirenje, sve je izvjesnije i bliže. U tom istorijskom pomirenju neće svi biti pobjednici u prvoj rundi, ali ako je suditi po trajektoriji odnosa ovih dviju zemalja - neminovnost ekonomskog razvoja mogla bi da promijeni sliku Bliskog istoka iz korijena.
Promjena paradigme na Bliskom istoku
Decenijama, gotovo svaki aspekt bliskoistočne politike bio je zasjenjen arapsko-izraelskim konfliktom. Pregovori i ustupci su s obje strane nerijetko značili političko samoubistvo, a u ekstremnim slučajevima i političke atentate. Iako su se promjene u tom odnosu polako nazirale već dvije decenije, postale su vidljive za vrijeme administracije Donalda Trumpa. Uz njihovu medijaciju, diplomatske odnose s Izraelom uspostavili su Bahrein, Maroko i Ujedinjeni Arapski Emirati.
U intervjuu za Bloomberg Adria Connect, profesor međunarodnih odnosa i bliskoistočne politike na Keele Univerzitetu Afshin Shahi ističe da je upravo taj trenutak označio promjenu paradigme u regionu, ali i otvorio put novoj političkoj eliti da kroji budućnost drugačiju od one koju je arapski svijet zacrtao poslije II svjetskog rata.
"Ta nova politička elita okrenuta je ekonomskom razvoju. Ako želite ekonomsku tranziciju i razvoj, ne možete ih imati bez političke stabilnosti. Zato je ideja približavanja Saudijske Arabije i Izraela privlačna za novu saudijsku političku elitu, jer je to put ka daljnjem ekonomskom razvoju. Povrh toga, imamo onu staru - neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj. I uprkos skorom približavanju Saudijske Arabije i Irana, njihova veza ostaje zategnuta i zajednički front SAD-a, Saudijske Arabije i Izraela je efikasan u odvraćanju Irana", kaže Shahi.
Saudijska Arabija želi bezbjednosne garancije
Saudijska Arabija želi da diverzifikuje svoju ekonomiju i dobije bezbjednosne garancije od Sjedinjenih Američkih Država. Iako je Kina pomogla ponovno uspostavljanje diplomatskih odnosa između Rijada i Teherana poslije sedmogodišnjeg zastoja, dvije zemlje ostaju rivali koji se bore za dominaciju na Bliskom istoku.
Za Saudijsku Arabiju, iranske proksi militantne organizacije i politički uticaj u Libanu, Iraku i Jemenu predstavljaju ozbiljan bezbjednosni problem, a mogućnost razvoja vojnog nuklearnog programa Irana sve je bliža. Saudijska Arabija se 2019. godine suočila s napadom na svoja naftna polja - i za taj napad optužila Iran.
U svjetlu bezbjednosnih pitanja, ali i "skidanja" s nafte kao saudijskog najvećeg izvoznog proizvoda i domaćeg izvora energije, Rijad želi da razvije sopstveni civilni nuklearni program - interesantno pitanje za budućnost.
Mohammed bin Salman, prestolonasljednik Saudijske Arabije
Bloomberg
"Saudijska Arabija očekuje neku vrstu vojnog saveza sa Sjedinjenim Državama u narednih 4-5 godina. Saudijska politička elita posljednjih godina preispituje pouzdanost Sjedinjenih Država, pogotovo u teškim situacijama. Sada žele formalne garancije i sofisticiran oružani arsenal", kaže Shahi.
Za Sjedinjene Države, ovo je idealna prilika da se nakon decenije spoljnopolitičkog lutanja - od Obaminog raprošmana s Iranom do Trumpovog tihog povlačenja iz Sirije i Iraka - ponovo nametnu kao važan partner i faktor na Bliskom istoku.
Status Izraela kao jednog od svjetskih centara tehnoloških inovacija privlačna je mogućnost koju prestolonasljednik Mohamed bin Salman zamišlja u svojoj viziji za drugačiju budućnost kraljevstva.
"Svaki dan smo bliži dogovoru i čini se da prvi put imamo nešto stvarno - vidjećemo kako će pregovori ići", rekao je bin Salman u intervjuu za Fox.
Izrael kroz Saudijsku Arabiju stremi ka legitimitetu u regionu
Izrael poslije decenija izolacije u regionu - želi da konačno učvrsti svoju poziciju jedne od vodećih ekonomija na Bliskom istoku. Saudijska Arabija bila bi kruna već uspostavljenim odnosima s Bahreinom, Marokom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Pitanje bezbjednosti je u ovoj priči dvostrano - Izrael od Rijada želi određeni nivo bezbjednosnih garancija, posebno u svjetlu ogromnog vojnog i političkog uticaja koji Iran kroz militantnu organizaciju Hezbolah, ali i druge kanale, ima u susjednom Libanu.
Bloomberg
Za Bliski istok pitanje političkog legitimiteta ostaje neodvojivo od javnog mnijenja i religijskih sentimenata - nešto što često promiče stranim posmatračima ili medijatorima van regiona. U razgovoru za Bloomberg, ministar za strateške poslove Izraela Ron Dermer najavio je da bi dogovor mogao biti postignut u narednih nekoliko mjeseci - do kraja ove ili početka sljedeće godine - i osvrnuo se upravo na tu dimenziju pregovora.
"Sve strane u ovoj priči žele ovaj istorijski dogovor, koji efektivno može okončati arapsko-izraelski konflikt. Mislim da će drugi pratiti primjer Saudijske Arabije, jer je to centar islamskog svijeta i mislim da će to imati uticaj i u arapskom i u muslimanskom svijetu. Mislim da to može voditi širem pomirenju između judaizma i islama i naša je nada da bismo kroz pomirenje s arapskim svijetom mogli da dođemo i do dogovora s našim palestinskim susjedima", rekao je on.
Šta iz ovoga mogu dobiti Palestinci?
Saudijska Arabija ostaje pri tome da je rješavanje izraelsko-palestinskog konflikta jedan od preduslova za dogovor. Ipak, ovaj konflikt ostaje jedno od komplikovanijih pitanja na toj agendi.
Kako piše Bloomberg, neimenovani izvori su potvrdili da su pomoćnici predsjednika Palestinske uprave Mahmouda Abbasa izlistali svoje zahtjeve tokom sastanaka s američkim i saudijskim predstavnicima. Ti zahtjevi podrazumijevaju obustavu izgradnje jevrejskih naselja na Zapadnoj obali, ponovno otvaranje predstavništva Palestinske oslobodilačke organizacije u Vašingtonu, punopravno članstvo u Ujedinjenim nacijama i saudijsku finansijsku podršku. To je lista neformalnih zahtjeva, koja ne uključuje aksiom formalnog političkog diskursa Palestinske uprave - palestinsku državu utemeljenu na granicama iz 1967. godine, i ništa manje od toga.
Mahmoud Abbas, predsjednik Palestinske uprave
Bloomberg
Interno, Palestinci su u nezavidnoj poziciji za ambiciozne pregovore. Dok u Gazi vlada militantna organizacija Hamas, na Zapadnoj obali Palestinskom upravom već 15 godina vlada rivalski Fatah, na čelu s predsjednikom Mahmoudom Abbasom. I dok Izrael i uprava u Ramali održavaju relativno stabilnu situaciju - bilo kakve diplomatske inicijative zamrle su u status quou ambivalentnih odnosa, političkih kriza i povremenih eksplozija nasilja unutar Izraela i palestinskih teritorija.
Palestinska uprava se tako držala po strani i tokom drugih pregovora u regionu, pogotovo onih koji su uključivali posjete američke administracije Izraelu. Afshin Shahi ukazuje i na to da Izrael nema neki veći podsticaj da promijeni situaciju, te da i sama Saudijska Arabija nije pretjerano ambiciozna na tom polju.
"Saudijska politička elita je u ovom slučaju više preokupirana neposrednim nacionalnim interesima. Iako ne znamo sve detalje ovih pregovora, čini mi se da bi Saudijska Arabija bila više nego zadovoljna ako se Izrael obaveže na pomoć i podršku Palestincima i olakša im život. Ali čini mi se da je ideja dvije države, koju je Saudijska Arabija nekad promovisala, postala nevažna stavka u ovim pregovorima", kaže Shahi.
Ipak, neke okolnosti idu na ruku i Palestincima. Iako je sadašnja Vlada Izraela desničarska, te samim tim i protiv ustupaka palestinskoj strani, premijera Benjamina Netanyahua zabrinjava rastući uticaj militantnog Hamasa na Zapadnoj obali. Ustupci i finansijska pomoć Palestinskoj upravi mogli bi da oslabe Hamasov domet.
Ako je suditi po iskustvu Saudijske Arabije i Izraela, čak i višedecenijske pat pozicije može da pomjeri neminovnost ekonomskog razvoja. U ovom slučaju, to bi mogao biti i planirani projekat za ekonomski koridor koji će povezati željeznice i pomorske puteve od Indije do Evrope, kroz UAE, Saudijsku Arabiju, Jordan i Izrael.
"Saudijska Arabija je najmoćnija država na Bliskom istoku. Normalizacija odnosa s Izraelom, koji već ima diverzifikovanu i sofisticiranu ekonomiju, otvoriće nove mogućnosti, ne samo za ove dvije zemlje, već i za cijeli region. A novi trgovinski koridori će imati značajne ekonomske implikacije za cijeli region i Zapadnu Aziju", zaključio je Shahi.
