Odluka Kine da ograniči izvoz kritičnih minerala pogodit će ključne sektore u Europskoj uniji u njihovom nastojanju da dekarboniziraju svoje gospodarstvo i pokazuje ograničenja zapadnih težnji za preusmjeravanje lanaca opskrbe izvan dosega političkih odluka u Pekingu.
Kina je najveći svjetski proizvođač dvaju minerala - galija i germanija - koji će biti podvrgnuti ograničenjima izvoza idućeg mjeseca, a koji su ključni za industrije poluvodiča, telekomunikacija i električnih vozila. EU dobiva 71 posto svog galija iz Kine i 45 posto svog germanija.
Ova odluka dolazi nekoliko tjedana nakon što je EU predstavila novu strategiju gospodarske sigurnosti, koja traži nadzor izvoza ključnih tehnologija i može ograničiti odlazne investicije u ime nacionalne sigurnosti. Prijedlog je dio rastućeg pritiska unutar bloka za jačanje sigurnosnih alata, jer zemlje poput Kine i Rusije sve više koriste trgovinu i kontrolu ključnih linija opskrbe kako bi ostvarile političke pa čak i vojne ciljeve.
"Kinina akcija snažno podsjeća tko ima gornju ruku u ovoj igri", rekao je Simone Tagliapietra, istraživač u think-tanku u Bruxellesu, u intervjuu. "Gorka istina je da će zapadu trebati najmanje deset godina da smanji ovisnosti o kineskim lancima opskrbe mineralima, tako da se radi o asimetričnoj ovisnosti."
Prošle godine EU je naučila težak zadatak kada je Rusija invazijom na Ukrajinu izazvala nagli rast inflacije i strahove da bi cijele industrije mogle propasti jer je blok hitno tražio nove izvore nafte i plina. Države članice bloka bile su podijeljene u vezi s načinom kako odgovoriti Moskvi, s nekim zemljama koje su bile prekomjerno ovisne o jeftinoj ruskoj nafti i plinu.
Ista dinamika se odvija i u politici EU prema Kini, pri čemu određene zemlje nisu voljne staviti svoje trgovinske odnose s drugom najvećom svjetskom ekonomijom na kocku.
Kinesko potrošačko tržište vrijedno 6,8 bilijuna dolara ključno je odredište za europski izvoz automobila, farmaceutskih proizvoda i strojeva. Njemački proizvođači automobila Volkswagen AG, Mercedes-Benz AG i Bayerische Motoren Werke AG izgradili su desetke tvornica u Kini, a sva tri proizvođača sada prodaju više vozila u Kini nego na bilo kojem drugom tržištu.
SAD je poticao Europu da zauzme oštar stav prema Pekingu, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tvrdila je da blok treba "smanjiti rizik" od Kine, ali bez potpunog "odvajanja".
EU je u ožujku pokrenula svoj Zakon o kritičnim sirovinama kako bi olakšala financiranje i dozvole za nove projekte rudarstva i rafinerija te uspostavila trgovinske saveze kako bi smanjila ovisnost bloka o kineskim dobavljačima. SAD i Europa također su tražili uspostavljanje "kluba kupaca" kako bi sklopili dogovore o opskrbi i partnerske investicije s proizvođačkim zemljama.
"Već neko vrijeme primjećujemo oštrinu općeg strateškog stava Kine, a sada je to popraćeno sve većim povećanjem odlučnih akcija", izjavila je von der Leyen u političkom govoru ranije ove godine. "Baš kao što je Kina povećala svoj vojni položaj, povećala je i svoje politike dezinformacija te ekonomske i trgovinske prisile."
I države članice su poduzimale još snažnije mjere. Nizozemska vlada prošlog je tjedna objavila mjere koje će spriječiti tvrtku ASML Holding NV - tvrtku koja ima gotovo monopol na strojeve potrebne za proizvodnju najnaprednijih poluvodiča - da proda dio svoje opreme Kini.
Tužba pred WTO
Komisija, izvršno tijelo EU-a, mogla bi se suočiti s novim kineskim ograničenjima izvoza putem postupka rješavanja sporova u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) sa sjedištem u Ženevi.
Međutim, takav spor mogao bi trajati godinama dok se ne riješi u djelomično disfunkcionalnom tijelu za rješavanje sporova WTO-a. Nadalje, tvrdnja Kine da su mjere potrebne za nacionalnu sigurnost mogla bi aktivirati prazninu u pravilima WTO-a koja omogućava vladama da poduzmu "svaku mjeru koju smatraju nužnom za zaštitu svojih bitnih sigurnosnih interesa."
Ali što je neposrednije za EU, eskalacija napetosti mogla bi ugroziti sposobnost bloka da transformira svoje gospodarstvo kako bi postalo ekološki prihvatljivije.
Kineski potez dolazi u trenutku kada EU započinje neviđenu preobrazbu kako bi eliminirala emisije ugljika u cijelom svom gospodarstvu, od proizvodnje energije do poljoprivrede i prijevoza. Zeleni plan, čiji je cilj postići klimatsku neutralnost regije do 2050. godine, zahtijevat će pristup velikim količinama kritičnih materijala koji se koriste u svemu, od solarnih panela do električnih vozila.
"Danas Europa uvelike ovisi o Kini za skup čistih tehnologija i kritičnih komponenti, stoga eskalacija ovih napetosti može sigurno otežati Europino zeleno prelazno razdoblje", izjavio je Tagliapietra.
.webp){kind=icon}
