.webp){kind=icon}
NATO se pomjerio korak bliže jačanju svog istočnog fronta ka Rusiji nakon što je Turska odustala od protivljenja švedskim i finskim nastojanjima da se pridruže vojnom savezu.
Dogovor je postignut u utorak uveče kada su se lideri okupili u Madridu da razgovaraju o budućem putu NATO-a, i osim što osigurava veliku ekspanziju na pragu Rusije, radikalno će promeniti dinamiku odbrane Evrope, stabilizujući bezbijednost baltičkih članica grupe.
Taj potez šalje vrlo jasnu poruku predsedniku Putinu da su vrata NATO-a otvorena, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg novinarima na početku samita alijanse u Madridu. "Htio je manje NATO-a, sada predsjednik Putin dobija više NATO-a na svojim granicama. Dakle, ono što dobija je suprotno od onoga što je zapravo zahtjevao."
Turska se složila da podrži pozivanje dve nordijske zemlje u vojnu alijansu, nakon što je od Finske i Švedske dobila obećanje o pitanjima bezbijednosti, uključujući ograničenja za kurdske grupe koje Turska smatra teroristima i izbjegavanje embarga na oružje.
Bloomberg
"Razgovori su bili intenzivni i teški, ne po raspoloženju, već po pitanju teme, i posle četiri sata smo postigli razumijevanje", rekao je finski predsjednik Sauli Niinisto. "To što Turska sada postaje saveznik moglo bi da utiče na razmatranja o dozvolama za izvoz oružja od slučaja do slučaja", dodao je on.
Članstvo u Sjevernoatlantskom savezu za ove dvije zemlje koje su ranije bile neutralne označilo bi značajan pomak u evropskom bezbijednosnom pejzažu nakon ruske invazije na Ukrajinu. Turski predsednik Recep Tayyip Erdogan sastao se ranije u utorak sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson, Niinistom i Stoltenbergom kako bi postigli sporazum.
Proces pristupanja će trajati još nekoliko mjeseci, uključujući ratifikaciju od parlamenata članica NATO-a, prije nego što Finska i Švedska postanu članice, što će im omogućiti korist od obaveza iz člana pet o kolektivnoj odbrani. Stoltenberg je rekao da očekuje da saveznici potpišu pristupne protokole nordijskih zemalja odmah nakon samita. Svih 30 članova saveza treba da se složi o pristupanju.
Visoki zvaničnik američke administracije rekao je da je cilj predsednika Joe Bidena ove nedelje bio da pomogne da se dogovor pređe ciljnu liniju. Biden je u utorak ujutro u telefonskom razgovoru rekao Erdoganu da treba da iskoristi trenutak i finalizira pregovore o sporazumu tokom samita u Madridu.
Bloomberg
Nije bilo američkih ustupaka Turskoj da bi se sporazum postigao, a Turska nikada nije vezivala dugotrajne zahtjeve poput borbenih aviona F-16 sa bilo kojim sporazumom koji bi omogućio Švedskoj i Finskoj da započnu proces pridruživanja alijansi, rekao je zvaničnik novinarima u utorak uveče.
"To je dobro za bezbijednost Švedske i Finske, ali je u jednakoj mjeri dobro i za NATO jer bismo mi doprinijeli zajedničkoj bezbijednosti alijanse", rekla je Andersson u telefonskom intervjuu. "Švedska i Finska su uspele da objasne naš rad protiv terorizma i kako smo pooštrili zakonodavstvo i nastavićemo da ga jačamo."
SAD su naglasile da bi pristupanje Finske i Švedske u NATO moglo da učini alijansu bezbijednijom. Turski blok je zakomplikovao napore saveznika da predstave jedinstven front u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu.
Švedska je posljednjih godina pooštrila zakone o terorizmu, a u toku su još koraci u tom pravcu. Niinisto je rekao da je finsko zakonodavstvo protiv terorizma u rangu sa sadašnjim članicama NATO-a nakon rekonstrukcije prošle godine.
Nordijske nacije su takođe istakle ustavnu zaštitu slobode govora, što znači da ne mogu da spriječe mirne kurdske demonstracije i navele su da o svim ekstradicijama koje zatraži Turska moraju odlučivati sudovi.
Bloomberg
Kada je reč o ukidanju zabrana izvoza oružja, Andersson je u junu nagovijestila da švedska vlast koja daje odobrenja za izvoz oružja može imati drugačiji stav o isporukama Turskoj u svjetlu nastojanja pristupanja NATO-u.
Tokom pregovora, Finska i Švedska su insistirale da ispunjavaju sve kriterijume za ulazak u NATO.
Finska, koja ima 1.300 kilometara (800 milja) granice sa Rusijom i istoriju ratova protiv svog istočnog susjeda, ulazi u okrilje NATO-a zbog ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, a za sobom je povukla i susjednu Švedsku. Napad je preko noći promijenio popularno mišljenje o neutralnosti, a tvorci politike su brzo započeli proces pridruživanja.
Vojske obe nacije su kompatibilne sa NATO-om i uključuju veliki broj artiljerije i tenkova. Finska je zadržala sistem zasnovan na regrutaciji, što znači da je oko 900.000 građana u zemlji od 5,5 miliona prošlo vojnu obuku, a u stanju je da ih rasporedi 280.000 tokom rata. Švedska je ponovo uvela vojnu obavezu iz 2018.
