Zemlje Europske unije i dalje se bore da se usuglase oko novih sankcija Rusiji zbog njenog napada na Ukrajinu, dok članice nastavljaju pregovarati o tome koliko oštra provedba treba biti.
Glavni cilj 11. paketa sankcija Europske unije, koje je blok prvotno planirao usvojiti oko prošlomjesečnog samita Grupe sedam u Japanu, jest zatvoriti rupe i suzbiti zaobilazne metode. Predstavnici bloka nisu postigli sporazum u posljednjim raspravama ovog tjedna.
Taj cilj je posebno važan u pogledu suzbijanja mogućnosti Moskve da nabavlja zabranjene tehnologije putem trećih zemalja - poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Armenije, Kazahstana i drugih srednjoazijskih zemalja - koje završavaju u ruskom oružju na bojištu u Ukrajini. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, predložila je novi mehanizam za ciljanje zemalja koje ne čine dovoljno da spriječe Rusiju u izbjegavanju ograničenja.
Glasnogovornik komisije odbio je komentirati.
Glavni cilj ovog alata bio bi odvratiti vlade od pomoći Rusiji. No, ako diplomatski pritisak bude neučinkovit, mehanizam bi dao članicama moć da usvoje ciljana ograničenja izvoza ključnih roba. Sastojao bi se od dvije liste: jedne s ograničenim dobrima i druge sa zemljama kojima se navedene robe ne smiju slati.
Međutim, skupina zemalja, uključujući Francusku i Njemačku, nastoji oslabiti kriterije prijedloga podizanjem ljestvice kada se može ciljati na zemlju i ograničavanjem opsega trgovinskih sektora koje pokriva, prema diplomatima upoznatim s raspravama o prošlih tjedana i dana.
Drugi bi radije ciljali prvo na tvrtke umjesto na zemlje, unatoč argumentima da je osnivanje novih tvrtki lako i da bi takav potez značio da blok mora neprestano pratiti nove subjekte koji se pojavljuju.
Razvodnjavanje
Briga, kako je rekao jedan diplomat, jest da bi mehanizam mogao biti toliko razvodnjen da bi bilo izuzetno teško primijeniti ga i istovremeno postao slab kao sredstvo odvraćanja. Neke se vlade brinu da ciljanje trećih zemalja može oštetiti odnose Europske unije s tim zemljama i približiti ih Rusiji, rekli su diplomati.
Ova rasprava otkriva izazov s kojim se Europska unija suočava u provedbi vlastitih sankcija na način koji je odlučan i dosljedan u cijelom bloku, pri čemu nedostatak zajedničkih alata često rezultira neujednačenom provedbom koja ovisi o političkoj volji pojedinih članica da provedu pravila.
U međuvremenu, Mađarska i Grčka i dalje žele da se neke od njihovih tvrtki uklone s ukrajinske crne liste koju Kijev naziva "međunarodnim sponzorima rata" te odgađaju davanje sveobuhvatnog odobrenja paketu sankcija. Rasprave o tom pitanju su u tijeku, iako ukrajinska lista nije sankcija i nema pravne posljedice, rekli su neki diplomati.
Službenik Europske unije izjavio je da su uvjereni da će svi detalji biti riješeni idući tjedan.