.webp){kind=icon}
Od zgrade nove linije metroa do živahnih kafića i taverni, te turista koji prolaze trgovima na kojima su se nekada protestanti sukobljavali s policijom, teško je ne uočiti da se Grčka vraća iz dubina ekonomske krize u koju je bila zapala prije sada već više od decenije.
Izazov za premijera Kyriakosa Mitsotakisa na izborima ovoga vikenda je da uvjeri Grke da nisu zaboravljeni na tom putu od stare prema novoj Grčkoj.
Privredni oporavak je zemlju vratio na stazu mogućeg ponovnog dobijanja investicionog statusa poslije 13 godina. Bruto domaći proizvod (BDP) je sada gdje je bio kada Grčka 2010. više nije mogla da vraća dug i potonuo je za više od petine. Nezaposlenost se više nego prepolovila od rekordnog tada dosegnutog nivoa od 28 odsto. Kontrole radi zaustavljanja odliva evra pojačane su prije više od tri godine, a grčke akcije i obveznice su rasle.
Međutim, stanovništvo još osjeća teret oporavka. Pandemija i kriza troškova života zbog rasta cijena hrane i energije ostavljaju snažan trag na domaćinstva čiji su prihodi odranije smanjeni u godinama mjera štednje kako bi se grčka privreda vratila u pozitivne tokove.
Prema anketama javnog mnjenja, 55-godišnji Mitsotakis i njegova stranka Nova demokratija imaju prednost nad 48-godišnjim suparnikom Alexisom Tsiprasom koji je u svoje doba kao premijer prvo pokušao da se suprotstavi mjerama koje su nametali grčki poverioci, a onda je popustio i osigurao potrebnu pomoć.
Kyriakos Mitsotakis | Bloomberg
Promjene u izbornom sistemu ponavljanje izbora na ljeto čine vrlo mogućim ishodom.
Imajući u vidu uzbudljive predsjedničke izbore u susjednoj Turskoj, grčki izbori možda ne privlače jednaku pažnju svijeta, ali na njima se zapravo odlučuje može li Grčka da izbjegne novo razdoblje političke drame i zadrži pravac koji vodi vraćanju pozicije među zemljama u kojima investitori žele da budu prisutni i aktivni.
"Glavna stvar za one koji dešavanja posmatraju sa strane je da Grčka ne postane ponovno krizna tačka. Drugim riječima, da zadrži dvije stvari: sposobnost normalnog servisiranja duga i prilično snažne stope rasta", kaže glavni direktor u Fondaciji za ekonomska i industrijska istraživanja u Atini Nikos Vettas.
Mitsotakis, čiji je otac bio premijer u ranim devedesetim godinama prošlog vijeka, a sestra ministarka spoljnih poslova na početku dvehiljaditih, vodio je grčko preobraženje ka oporavku, premda je najnoviji period bio zasijenjen teškom željezničkom nesrećom ove godine i špijunskim skandalom koji je zahvatio vladu.
Prošle godine Grčka je uspjela da smanji udio javnog duga u BDP-u brže od bilo koje druge evropske zemlje. Premija rizika na grčke obveznice u odnosu na njemačke pala je za trećinu u proteklih godinu dana. Trguju se otprilike na istom nivou kao italijanske, koje imaju investicioni status.
Alexis Tsipras | Bloomberg
Ipak, procenat javnog duga ostaje najviši među zemljama evrozone i još je dosta dug put da bi se ekonomski nadoknadilo sve izgubljeno u godinama krize.
Ove godine bi BDP mogao da dosegne 223 milijarde evra, što je otprilike nivo iz 2010. BDP po glavi stanovnika je na oko 21.200 evra, što je nekih 29 odsto manje nego u Češkoj. Prije krize, grčki BDP po glavni stanovnika je bio za 37 odsto viši od češkog.
Atika, u kojoj se nalazi Atina i dom je za više od trećine od 10,6 miliona Grka, na kraju će odlučiti ko će vladati zemljom.
Na sjeveru Atine, u parku Veikou, nalazi se olimpijski stadion izgrađen za Olimpijske igre 2004. godine koji je primio tražitelje azila tokom migrantske krize 2015. godine.
Sada se tamo gradi nova linija metroa vrijedna više milijardi evra koja će to područje povezati sa središtem glavnog grada.
Pedesetsedmogodišnja Ioanna Katrakouli radi na održavanju parka i kaže da nije u redu raditi toliko godina za mrvice.
"Tsipras i njegova koalicija radikalne ljevice je u najboljoj poziciji da popravi ono što Grčkoj treba. Oni se moraju posvetiti običnom čovjeku, prosječnom Grku koji se muči od jutra do večeri", kaže Katrakouli.
Dvadesetšestogodišnji Yiorgos Vafeiadis radi kao instruktor u teretani i smatra da se ni od jedne vlade ne može očekivati čudo.
"Sjećam se, dok sam bio tinejdžer, kontrola i Tsiprasa koji je ignorisao rezultate referenduma o uslovima spasavanja Grčke. Sigurno neću njemu dati glas", rekao je.
Kretanje grčkog BDP-a od dužničke krize | Bloomberg
Među njegovim vršnjacima privreda je glavna tema. Smatra da će oni koji zarađuju oko 800 evra mjesečno, što je malo više od minimalne plate, glasati za Tsiprasa i njegovu Syrizu ili neku manju stranku. Oni koji imaju veće plate glasaće za Novu demokratiju.
Mnogi žele da Mitsotakis bude ponovo izabran kako bi nastavio s poboljšanjima državnog sistema čija je komplikovanost Grčku sputavala decenijama.
Četrdesettrogodišnja veterinarka Nafsika Kastana ističe da joj se sviđa kako je digitalizacija javnih usluga interakciju institucija s građanima učinila znatno lakšom.
"Dobro je vodio privredu, čvrst je u sigurnosnim pitanjima i popravio je ugled Grčke u inostranstvu", kaže Kastana o Mitsotakisu.
Kao i obično, svaki od glavnih političkih konkurenata pokušava da uvjeri glasače da je upravo on pravi izbor da odvede Grčku u bolju budućnost.
Željeznička nesreća u kojoj je u februaru poginulo 57 ljudi vidi se kao dokaz klijentelizma i nedovoljnih investiranja više prethodnih vlada.
I Mitsotakis i Tsipras fokusirani su na prihode. Mitsotakis je obećao da će tokom iduće četiri godine minimalnu platu podići na 950 evra sa sadašnjih 780. Tsipras obećava povećanje na 880 evra već u prvih 50 dana vladavine. Prije grčke krize, ona je iznosila 740 evra.
Dok Mitsotakis kaže da građani sada odlučuju hoće li Grčka ići naprijed ili se vratiti u prošlost koju svi žele da zaborave, Tsipras ističe da nejednakosti u društvu rastu i da, ako se ne dogode promjene u naredne četiri godine, više neće postojati srednja klasa.
Novi izborni sistem više ne omogućava da pobjednik dobije 50 dodatnih mjesta u parlamentu kako bi se olakšalo formiranje vlade. Očekuje se da će mnogi Grci iz protesta odustati od glasanja za neki od dva glavna izbora.
Ako dođe do novih izbora u julu, opet će se promijeniti pravila kako bi se omogućio jasniji izborni ishod.
Vettas kaže da Grci žele put ka životnom standardu koji bi barem bio jednak prosjeku u evrozoni.
"Političari iz velikih stranaka gurnuli su nas u situaciju spasavanja, a sada nam opet govore šta treba da činimo. Grčka s njima nema budućnost", zaključuje 65-godišnji penzioner Yiorgos Krabokoukis.
