.webp){kind=icon}
Otkako je Rusija napala Ukrajinu u februaru prošle godine, Anna Korobkova kaže da je provodila dane informirajući o svojim sugrađanima.
"U nekim sedmicama napišem desetke 'donosija' (izvještaja), u nekima samo nekoliko", napisala je u e-mailu koristeći rusku riječ za denuncijacije, izraz koji podsjeća na doušnike čak i prije vladavine sovjetskog diktatora Josifa Staljina. U nešto više od godinu dana napisala ih je 1.013.
Korobkova je možda najplodnija od sve većeg broja Rusa koji se pridružuju Kremljovu obračunu s kritičarima rata. Doušnici su odraz sveobuhvatnih promjena koje je invazija donijela Rusiji, nastojeći iskorijeniti nekoć tolerirane nagovještaje protivljenja iz susjedstava, škola, univerziteta i radnih mjesta diljem zemlje.
Iako nema službenih statistika, broj prijava je porastao od početka rata, a sve su ih više pokretali entuzijasti poput Korobkove, motivirani ideologijom, prema nekoliko izvora bliskih sigurnosnim službama, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti.
Zatvor, novčane kazne, otkazi
Iako čine manje od desetine kaznenih progona prema strogim zakonima o cenzuri nametnutim od rata, doušnici su bili u centru slučajeva koji su doveli do zatvora, novčanih kazni i gubitka posla za one koji su bili na meti, tvrde advokati koji prate trend.
"Nažalost, ljudi još uvijek pišu premalo donosija", rekao je Pavel Danilin, politički analitičar s bliskim vezama s Kremljom, koji je čest gost u talk show emisijama državne televizije. "Ovo je ispravno i društveno prihvatljivo ponašanje".
Tako je učiteljica direktoru škole prijavila djevojčicu zbog crteža simbola mira, što je pokrenulo sudski postupak koji je doveo do zatvaranja učenicinog oca. Slučajni prolaznici čuli su u restoranu ženu kako hvali ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kao "zgodnog mladića s dobrim smislom za humor" i prijavili su je. Kažnjena je sa 40.000 rubalja (519 dolara).
Tatyana Chervenko, nastavnica matematike iz Moskve, kaže da je otpuštena s posla nakon niza donosija Korobkove školskim i vladinim dužnosnicima nakon njenog pojavljivanja na Deutsche Welleu, internetskom TV kanalu koji je Rusija proglasila 'stranim agentom'.
"Možda su od mene htjeli napraviti primjer, preplašiti ostale nastavnike", rekla je, ističući da je odbila držati posebne lekcije o ratu koje je naredio Kremlj.
Korobkova smatra da su njeni donosiji doveli do pet 'protokola' ili administrativnih slučajeva protiv njenih žrtava i obećava da će nastaviti te napore. Rekla je da ne poznaje nikoga od njih lično i da većinu nikada nije ni vidjela. Ali njeno ime i e-mail adresa pojavili su se u pravnim dokumentima i neke od njenih meta pisale su joj i pitale zašto.
Porastao broj presuda zbog rata u Ukrajini/Bloomberg
Odbila je telefonski razgovarati za ovaj članak, radije je komentirala pisanim putem. Iako je rekla da se osjeća "potpuno sigurno", nije htjela otkriti svoje godine niti gdje živi, rekavši samo da je to veliki grad daleko od graničnih područja.
"Razotkrivajući neprijatelje, ljudi prije svega sebi dokazuju da ti neprijatelji postoje i da čine pravu stvar podupirući rat", rekla je Alexandra Arkhipova, antropologinja koja nije proučavala samo fenomen doušnika, već i žrtve.
Vlasti pojačale pritisak na kritičare rata/Bloomberg
Korobkova je napisala sedam e-mailova dekanima na univerzitetima na kojima je Arkhipova predavala, tražeći da bude otpuštena zbog "amoralnog ponašanja" - zbog davanja intervjua internetskoj TV mreži koju su vlasti zabranile. Dekanat se ograničio na zahtjev da Arkhipova prestane razgovarati s medijima.
"Donosiji su trenutno marginalno pitanje, ali postoje neki jasni aktivisti", rekao je Denis Volkov, sociolog u neovisnom Levada centru.
"Ti ljudi ne žele vidjeti one koji govore stvari protiv rata, ne žele čuti ništa što bi moglo poljuljati njihovu sliku svijeta", rekao je Alexei Makarov, historičar u Memorialu, skupini za ljudska prava koju je zatvorio Kremlj. Za razliku od Staljinove ere, nema velike državne propagandne kampanje koja bi poticala doušnike, rekao je, ali "postoji odobrenje odozgo i sistem pozitivno reagira na donosije".
Predsjednik Vladimir Putin pozvao je Ruse da pomognu u iskorjenjivanju "šljama i izdajnika". Ubrzo nakon invazije prošle godine, Putin je taj proces nazvao "prirodnom i nužnom samodetoksikacijom društva".
Čini se da su Rusi spremniji ocjenjivati web-stranice od ostalih građana, prema statistici vladinog internetskog cenzora. Pritužbe na "nezakonite informacije" objavljene na internetu, što je kategorija koja pokriva ono što ruski zakon naziva "lažnjacima" o invaziji, udvostručile su se na 133.601 prošle godine, prema agenciji. Najveći skok dogodio se u martu, netom nakon što su nametnuta nova pravila.
Kritiziranje trenda
Nedavni slučajevi visokog profila koji su uključivali doušnike otkrili su neke naznake rasprave među elitom. Prošlog mjeseca glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov osudio je tu praksu kao "odvratnu".
Nekoliko drugih je tako otvoreno kritiziralo trend, ali postoje znakovi da još uvijek nije široko prihvaćen.
Na elitnom državnom Moskovskom institutu za međunarodne poslove, koji obučava diplomate u zemlji, uprava se brzo distancirala od Telegram kanala koji se pojavio nedugo nakon početka rata, na kojem su studenti izvještavali o profesorima koji su smatrani nedovoljno lojalnim. Ali izvještavanje nije prestalo.
"Postoje osvetnici koji se bore za 'čistoću' u redovima univerziteta", rekao je Dmitry Dubrovsky, akademik i aktivist za ljudska prava. "Ovaj trend raste".
"Informiranje mi je u krvi", napisala je Korobkova u nizu dugih mailova nakon što je Arkhipova upitala o njenoj motivaciji da izvještava o ljudima koje ne poznaje. Korobkova svoj aktivizam povezuje s djedom, za kojeg je rekla da je bio vojni časnik i doušnik Staljinove tajne policije NKVD tokom Drugog svjetskog rata.
Rekla je da provodi po dva dana gledajući medijske kuće koje na YouTubeu nazivaju 'stranim agentima', a zatim piše svoj donosij o onima koji se pojave. Često mora napisati više od jednog jer ih službenici ili ignoriraju ili odbijaju nešto poduzeti.
Njezini donosiji, rekla je u e-poruci Arhipovoj, mogu se uporediti s korištenjem podmornica za uništavanje neprijateljskih brodova: "broj potopljenih brodova nikada nije bio veliki, ali strah od napada naveo je neprijatelja da smanji broj plovila". Cilj joj je, rekla je, ostaviti medije "stranih agenata" nesposobnima za privlačenje gostiju za svoje programe.
