.webp){kind=icon}
Recep Tayyip Erdogan, koji ima gotovo neobuzdanu moć u Turskoj, traži još jedan mandat na predsjedničkim i parlamentarnim izborima 14. maja. Budući da se nacija suočava s ekonomskom krizom i bori se da se oporavi od razornih potresa, ankete sugeriraju tijesnu utrku koja bi mogla ugroziti njegovu 20-godišnju vladavinu, najdužu u historiji Turske. U potresima su poginuli deseci hiljada ljudi te su izazvali kritike na račun vladine reakcije. Izborna pravila su promijenjena kako bi Erdogan i njegovi saveznici imali prednost. A predsjednikovi kritičari prigovaraju izbornoj komisiji koja kvalificira Erdogana da se ponovo kandidira.
1. Zašto se Erdogan suočava s kritikama zbog potresa?
Rušenje najmanje 173.000 zgrada oživjelo je dugogodišnje pritužbe da je građevinarima dopušteno žrtvovati sigurnost u korist brzine i uštede tokom građevinskog buma. Poznato je da građevinske kompanije uklanjaju potporne stupove iz nekih trgovina i parkirališta, te mijenjaju nosive zidove, vrata i prozore zgrada. Preživjeli i opozicione stranke također kažu da vlada nije adekvatno odgovorila na jednu od najgorih prirodnih katastrofa u Turskoj. Erdogan je priznao da je bilo poteškoća u slanju hitne pomoći usred surovih zimskih uvjeta u svih 11 pogođenih pokrajina, ali je insistirao na tome da je mobilizirana sva raspoloživa pomoć.
2. Koji su Erdoganovi drugi izazovi?
Erdogana se smatra sve autoritarnijim vođom nakon što je 2018. efektivno premjestio Tursku na izvršno predsjedništvo sa širokim ovlastima. Izbori dolaze u trenutku kada se nacija bori s najgorom krizom troškova života u dvije decenije. Erdogan je i dalje najpopularniji turski političar, ali njegova Stranka pravde i razvoja izgubila je podršku među socijalno ugroženima, koji su bili među njenim najodlučnijim pristašama. Iako turske opozicione stranke rijetko koordiniraju strategiju, ovaj se put Erdogan suočava s ozbiljnim izazovom šestostranačkog opozicionog bloka, kao i zasebne, prokurdske političke skupine.
3. Zašto su cijene tako visoke?
Stopa inflacije u Turskoj usporila je na 50,5 posto u aprilu, nakon što je u oktobru dosegla 24-godišnji vrhunac od 85,5 posto. Pandemijski poremećaji i rat u Ukrajini potaknuli su inflaciju u mnogim zemljama, ali Erdoganovi nekonvencionalni ekonomski pogledi pojačali su problem u Turskoj. Iako su mnoge centralne banke povećale kamatne stope kako bi se borile protiv inflacije, Erdogan zauzima neortodoksno stajalište da to ima suprotan učinak. Pod njegovim pritiskom, centralna banka Turske smanjila je stope. U predizbornim obećanjima koja će testirati fiskalno zdravlje zemlje, Erdogan je obećao zaštititi kupovnu moć građana znatnim povećanjem penzija, plata državnih službenika i minimalne plate.
4. Ko su Erdoganovi suparnici?
Savez šest stranaka nominirao je Kemala Kilicdaroglua, čelnika svoje najveće stranke, za predsjednika. Prokurdska Narodna demokratska stranka signalizirala je da će podržati njega radije nego isticati vlastitog kandidata. Kandidatima za predsjednika potrebno je više od 50 posto glasova za pobjedu u prvom krugu; inače se suočavaju s drugim krugom dvije sedmice kasnije. Drugi krug je mogućnost jer će kandidat desnog centra Muharrem Ince, bivši Kilicdarogluov saveznik, vjerovatno podijeliti opozicione glasove. Konačni kandidat je Sinan Ogan, kojeg podupire skupina nacionalističkih stranaka.
5. Šta je problem s Erdoganovom kandidaturom?
Njegovi kritičari kažu da se time krši ustav, koji predsjednike ograničava na dva uzastopna petogodišnja mandata osim ako parlament ne raspiše prijevremene izbore tokom drugog mandata. Dužnosnici u Erdoganovoj administraciji kažu da je u svrhu te odredbe on tek u svom prvom mandatu — nakon što ga je narod prvi put direktno izabrao 2018., godinu nakon što je referendumom zemlja prešla na novi predsjednički sistem. Prije toga, 2014. godine, parlament ga je izabrao za predsjednika, nakon što je prethodnih 11 godina bio premijer. Erdoganovo ispunjavanje uvjeta za predsjedničkog kandidata prihvatila je Vrhovna izborna komisija zemlje, koja ima posljednju riječ po tom pitanju.
6. Kakvi su izgledi za parlament?
Ankete pokazuju da bi se Erdoganova stranka i njen manji partner - Stranka nacionalističkog pokreta mogli boriti za održavanje parlamentarne većine koju su osvojili na posljednjim izborima 2018. Njihovi izgledi bi se poboljšali ako oni i drugi mali saveznici pristanu istaknuti parlamentarne kandidate na saradničkim listama. Turski D'Hondtov sistem proporcionalne zastupljenosti daje prednost savezima i većim strankama u odnosu na manje. Narodna demokratska stranka, trenutno treći po veličini blok u parlamentu, suočava se s potencijalnom zabranom zbog optužbi za veze sa separatističkim kurdskim militantima, ali bi je mogla zaobići tako što će istaknuti parlamentarne kandidate na listi druge prokurdske skupine, Zelene ljevice. Narodna demokratska stranka bila je meta državnog pritiska od 2015., kada su njegove izborne pobjede nakratko koštale Erdoganovu stranku dominacije u parlamentu.
7. Kako su se promijenila izborna pravila?
Amandmani koji su stupili na snagu 6. aprila izuzimaju predsjednika od zabrane ministrima da koriste državna sredstva za organiziranje svojih kampanja ili prisustvovanje skupovima. Također smanjuju postotak ukupnih glasova koje stranka mora osvojiti da bi ušla u parlament s 10 na sedam posto i otežavaju manjim strankama da same osvoje mjesta, prisiljavajući ih da se kandidiraju na izborima kojima dominiraju veći saveznici.
