Finska će danas postati 31. članica NATO-a, dovršavajući buran proces pristupanja potaknut ruskom invazijom na Ukrajinu koja je preokrenula evropski sigurnosni krajolik.
U gorko-slatkom trenutku, Finska će dobiti sigurnosne garancije prema Članku 5, ali će biti prisiljena ostaviti svog bliskog susjeda Švedsku na pragu Sjevernoatlantskog saveza. Ministri vanjskih poslova NATO-a obilježit će pristupanje ceremonijom podizanja zastave u Briselu.
Pristupanje samo jedne od dviju nordijskih zemalja učinit će proširenje saveza na sjever nedovršenim jer NATO nastoji pojačati svoju prisutnost na Arktiku povećanjem značaja područja dalekog sjevera, kao i sticanjem većeg uticaja u Baltičkom moru.
Dodatak Finske donijet će NATO-u više od 1.300 kilometara granice s Rusijom, udvostručiti njeno istočno krilo i naciju koja je već spremna braniti se u slučaju sveopćeg rata. Za finsku vojsku članstvo je kulminacija godina sve bliže saradnje, s opremom koju koriste odbrambene snage, koja je već kompatibilna s opremom saveza.
Pritisak za ulazak u NATO potaknut je ruskim napadom na susjednu Ukrajinu, što je dovelo do preokreta u javnom mnijenju o članstvu jer su Finci zaključili da bi se to moglo dogoditi i njima.
Kao punopravna članica Finska može imati koristi od uzajamnih odbrambenih obveza prema Članku 5 — što znači da su joj saveznici dužni priteći u pomoć ako je napadnuta — a nordijska će zemlja morati biti spremna braniti i druge saveznike.
Finska je u stanju rasporediti 280.000 vojnika iz obučene rezerve koja ima nešto manje od milion vojnika.
'Mirovni akt'
Kada je objavila odluku o podnošenju zahtjeva u maju 2022., premijerka Sanna Marin to je nazvala "činom mira kako u Finskoj više nikada ne bi bilo rata".
I dok Rusija predstavlja ograničenu prijetnju budući da je trenutno zaglavljena u svom ratu u Ukrajini, saveznici ne žele potcijeniti sposobnost Moskve da rekonstruira svoje snage nakon rata.
Ulazak Finske trebao bi omogućiti Uniji da dodatno osigura područje oko Baltičkog mora u odbrani svojih članica Estonije, Latvije i Litve, koje se često vide kao potencijalne mete ruske agresije. Također dovodi još jednu arktičku naciju u okrilje saveza, onu čija je vojska obučena za hladno vrijeme - što je važna prednost u vrijeme kada Daleki sjever dobiva na strateškoj važnosti u svjetlu povećane prisutnosti Rusije i Kine.
Brzo pristupanje
Za NATO ratifikacija Finske označava jedno od najbržih pristupanja u historiji, ona je zapečatila članstvo u manje od godinu dana otkako su dvije nordijske zemlje podnijele zahtjev prošlog maja. Sjeverna Makedonija posljednja se pridružila savezu u procesu koji je trajao dvije decenije. Zajedno sa Švedskom, druge zemlje, uključujući Ukrajinu i Gruziju, također čekaju pred vratima NATO-a.
Nakon što su 1917. stekli neovisnost nakon više od 100 godina kao Veliko Vojvodstvo Ruskog Carstva, Finci su vodili dva rata sa Sovjetskim Savezom, ustupivši dijelove svog teritorija 1944. Finska je zatim na vrhovima prstiju prošla kroz eru neutralnosti tokom Hladnog rata — nuždom, a ne izborom - priklanjajući se Moskvi i zadržavajući neovisnost u politici koja je postala poznata kao finlandizacija.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, nordijska zemlja je odmah nakon Švedske tražila ulazak u evropsko okrilje, a njih dvije su se pridružile Evropskoj uniji 1995. Sve do prošle godine, finski kreatori politike gotovo nikada nisu identificirali Rusiju - barem ne javno - kao primarnu vojnu prijetnju.
Opremljena za preživljavanje, zemlja od 5,5 miliona ljudi uvijek je bila na oprezu. U stanju je rasporediti 280.000 vojnika u ratno vrijeme iz obučene rezerve koja je nešto manja od milion, zahvaljujući sistemu koji se temelji na vojnom roku u kojem većina muškaraca i neke žene prolaze vojnu obuku koja traje od šest mjeseci do godinu dana.
Finska vojna oprema može se pohvaliti velikim brojem tenkova i topništva. Također čeka isporuku 64 višenamjenska borbena aviona Lockheed Martin Corp. F-35A kako bi zamijenila svoju zastarjelu flotu F/A-18 Horneta.