.webp){kind=icon}
Kandidat za predsjednika Crne Gore Jakov Milatović ubjedljivo je pobijedio Mila Đukanovića u drugom krugu izborne trke.
Prema podacima Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), a na osnovu obrađenih 98 odsto izbornog materijala, kandidat Demokratske partije socijalista Đukanović osvojio je 40 odsto glasova, dok je njegov protivkandidat ispred pokreta Evropa sad, Jakov Milatović, osvojio 60 odsto glasova.
Član Predsjedništva Pokreta Evropa sad Andrej Milović saopštio je u nedjelju uveče da je "režim propao, a Milo Đukanović izgubio" i proglasio pobjedu kandidata tog pokreta Jakova Milatovića na izborima.
"Jakov Milatović je pobjednik, novi predsjednik Crne Gore. Demokratska i evropska Crna Gora je rekla svoje", kazao je Milović novinarima u Podgorici. On je građanima čestitao pobjedu riječima "Srećna vam nova Crna Gora i sloboda".
Pristalice Milatovića slavlje su najprije započele uz vatromet, a onda su pobjedu svog kandidata nastavili da slave na ulicama Podgorice i širom Crne Gore.
Izvršna direktorka CeMI Ana Nenezić je izjavila da su zabilježene nepravilnosti, ali ne tolike da mogu uticati na regularnost izbora, piše Beta.
Prvi krug je održan prije 15 dana kada nijedan od sedam kandidata nije osvojio natpolovičnu podršku birača potrebnu za pobjedu. U drugi krug su ušli Đukanović, za koga je glasalo 35,4 odsto birača i Milatović sa osvojenih 28,9 procenata podrške birača.
Biračka mjesta su bila otvorena od 7.00 do 20 sati, a pravo glasa imalo je 542.154 građana.
Ovo su četvrti predsjednički izbori od obnove nezavisnosti Crne Gore i osmi od uvođenja višepartijskog sistema.
Predsjednik države biće izabran na mandat od pet godina.
Kako je ranije pisao Bloomberg, dok je funkcija predsjednika uglavnom ceremonijalna, glasanje je važno za opšte izbore zakazane za 11. juni koji bi mogli da razriješe dugotrajni politički ćorsokak i institucionalnu krizu u zemlji koja zavisi od turizma. Njom od avgusta upravlja prelazna vlada, a njeni pokušaji za pridruživanje EU su skoro zaustavljeni.
Đukanović je bio premijer ili predsjednik gotovo neprekidno od 1991. Prvobitno komunista i saveznik srpskog moćnika Slobodana Miloševića, transformisao se u čvrstog prozapadnog lidera koji je napustio svoje veze sa Rusijom, nekada najvećim investitorom u zemlji, i podržava sankcije nametnute Kremlju zbog invazije na Ukrajinu.
Njegova Demokratska partija socijalista poražena je na parlamentarnim izborima 2020. godine, ali je i dalje najveća u zemlji. Šarolike koalicije koje su od tada formirale vlade, koje su se sastojale od više od deset različitih grupa u rasponu od konzervativnih i proruskih do prozapadnih i liberalnih, nisu uspjele da održe jedinstvo i stabilnost. Prošle godine su pale dvije vlade.
