.webp){kind=icon}
Glasači u Bosni i Hercegovini u nedjelju su na izborima koji riskiraju pogoršanje etničke rascjepkanosti ratom oštećene nacije i potpirivanje srpskih separatističkih ambicija.
Dvadeset sedam godina nakon što je međunarodnim sporazumom okončan sukob i spojena balkanska zemlja, Bosna i Hercegovina je i dalje podijeljena na dva etnički definirana entiteta i sputana oslabljenom središnjom vladom.
Građani će birati predstavnike za sve razine vlasti. Rezultati se očekuju najranije u ponedjeljak.
"Antagonizam između Bošnjaka i Hrvata mogao bi narušiti sposobnost zemlje da preživi separatistički izazov Srba", napisala je International Crisis Group, think-tank sa sjedištem u Briselu, u izvješću od 26. rujna. "Spor se mora riješiti kako bi se zemlja odbranila od secesionističke prijetnje."
Rješavanje spora ima izravne implikacije na ambicije Bosne i Hercegovine da se pridruži Europskoj uniji. Naizgled nerješive podjele mučile su europske i američke pregovarače koji su radili na stabilizaciji nacije od 3,3 milijuna, koja zajedno s ostatkom regije pati zbog rekordne inflacije i posljedica ruskog rata u Ukrajini.
Frustracije su bile u punom izražaju ranije ove godine, kada je Christian Schmidt, njemački konzervativac koji je glavni međunarodni izaslanik za Bosnu i Hercegovinu, izašao pred novinare koji su ga ispitivali o njegovim naporima da pomogne u uvođenju nove glasačke formule za izbore.
"Smeće - puno smeće!", uzviknuo je na događaju u kolovozu Schmidt, koji je zadužen za provedbu Daytonskog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan rat u BiH. "Nismo ovdje samo da bismo igrali političke igre."
Schmidt je pokušao iznuditi promjenu Izbornog zakona zbog pritužbi Hrvata da je njihov predsjednički kandidat izbačen u korist kandidata kojeg su izabrali Bošnjaci. Etnički Hrvati, malobrojniji među onim zastupljenim u Federaciji BiH, u prošlosti su prijetili bojkotom izbornih rezultata ako njihov kandidat bude poražen.
"Gotovo sve se može unaprijed predvidjeti, osim ishoda u biračkom tijelu bosanskih Hrvata, rekao je Žarko Puhovski, profesor politologije na Sveučilištu u Zagrebu.
