.webp){kind=icon}
Predsjednik SAD-a Joe Biden planira pokazati potporu želji Švedske i Finske da se pridruže NATO-u na sastanku u četvrtak u Bijeloj kući, budući da je protivljenje Turske ugrozilo njihovu kandidaturu.
Biden, finski predsjednik Sauli Niinisto i švedska premijerka Madgalena Andersson razgovarat će o zahtjevima dviju zemalja za članstvo u savezu, potaknutim ruskom invazijom na Ukrajinu.
Nordijski čelnici će kasnije dati opaske u kojima se očekuje da će izraziti uvjerenje da se prigovori Turske mogu riješiti i da se proces prijema može pomaknuti naprijed, rekao je u srijedu američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.
"Ne idem u Tursku, ali mislim da ćemo biti u redu", rekao je Biden novinarima u srijedu na pitanje može li ublažiti zabrinutost Turske.
Biden je spreman baciti težinu najveće vojne sile bloka iza uključivanja dviju zemalja, što bi preoblikovalo europski sigurnosni krajolik nakon hladnog rata. Švedska i Finska bile su službeno neutralne tijekom većeg dijela Hladnog rata, ali je rat Rusije s Ukrajinom okrenuo javno raspoloženje u obje zemlje protiv Moskve – što je bila strateška sramota za predsjednika Vladimira Putina, koji je nastojao ograničiti širenje NATO-a.
No, Biden i dvije nordijske zemlje moraju najprije posredovati u sporazumu s Turskom, koji je blokirao njihovu službenu prijavu Sjevernoatlantskog saveza da napreduje zbog tvrdnje predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da podržavaju kurdske milicije.
Ako se dogovor ne može postići, to bi značilo značajan neuspjeh za Bidena, koji je jedinstvo NATO-a uoči ruske invazije promicao kao veliko postignuće. Također bi nordijske zemlje ostavilo ranjivijim na agresiju i pokušaje utjecaja Rusije. Odgoda je već zasivila njihovu povijesnu odluku da se pridruže savezu.
Ankara inzistira da svi novi kandidati za članstvo u NATO-u prepoznaju njezinu zabrinutost zbog kurdskih milicija -- kako unutar Turske tako i izvan njezinih granica u Siriji i Iraku.
To je bio glavni izvor napetosti unutar saveza, jer dok sve članice NATO-a priznaju Kurdistansku radničku stranku, ili PKK, kao terorističku organizaciju unutar Turske, mnogi su podržali, pa čak i naoružali njen sirijski ogranak, YPG, u borbi protiv Islamska država.
Erdoganovi savjetnici rekli su da također žele da se ukinu ograničenja za izvoz oružja koju su Švedska i Finska postavile Turskoj nakon njezina upada u Siriju 2019.
Turski dužnosnici rekli su da Ankara vodi vanjsku politiku u skladu sa svojim nacionalnim interesima i da bi pristala na proširenje NATO-a ako se udovolje zabrinutosti koje je izrazila u vezi sa nordijskim nacijama.
"Neprihvatljivo je da države članice ili one koje se prijavljuju za članstvo podržavaju grupe koje nas ciljaju", rekao je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu nakon sastanka s Blinkenom u New Yorku.
Bijela kuća je odbila reći što je spremna ponuditi Turskoj. Državni tajnik Antony Blinken u srijedu je razgovarao s Cavusogluom o zabrinutostima njegove vlade, a Sullivan je također razgovarao sa svojim kolegom.
Države članice NATO-a moraju jednoglasno odobriti zahtjeve Švedske i Finske za njihovo pridruživanje, dajući Erdoganu pravo veta.
"Uvjereni smo da će na kraju dana Finska i Švedska imati učinkovit i učinkovit proces pristupanja, da se zabrinutosti Turske mogu riješiti", rekao je Sullivan u srijedu. “Osjećamo se jako dobro u vezi s tim kamo će ovo pratiti.”
Nejasno je kada će se veleposlanici NATO-a ponovno sastati kako bi razgovarali o kandidaturama za članstvo, ali dužnosnici se nadaju da će to učiniti u roku od nekoliko dana kako bi omogućili razni bilateralni razgovori kako bi se riješili problemi, prema osobi koja je upoznata s tim.
Ako bi Turska pristala na ovaj prvi korak, dopuštajući Švedskoj i Finskoj da vode pregovore o pridruživanju s NATO-om, i dalje bi imala nekoliko drugih prilika da zaustavi ili blokira proces.
Dok turski vladini dužnosnici kažu da ne žele pregovarati o temama izvan stava Švedske i Finske o Kurdima, Ankara želi biti ponovno uključena u američki program naprednih borbenih zrakoplova F-35, iz kojeg je isključena nakon kupnje ruskih proturaketnih obrambenih sustava.
Također je zatražio od SAD-a desetke F-16 i nadogradnje postojeće flote zrakoplova.
Posjet Bijeloj kući u četvrtak jedan je od najznačajnijih za nordijske čelnike. Imali su zajednički razgovor s Bidenom 13. svibnja, a Niinisto je osobno posjetio Ovalni ured 5. ožujka. Biden je uputio improvizirani telefonski poziv Anderssonu tijekom tog sastanka.
Švedski i finski čelnici također nastoje izgraditi odnose s demokratima i republikancima u američkom Kongresu kako bi osigurali brzo odobrenje njihovih kandidatura za NATO nakon što ih savez odobri.
