Nova pravila evropskih plaćanja: Može li BiH držati korak?

Dok se u Bosni i Hercegovini još razgovara o tome koliko brzo građani i kompanije prelaze s gotovine na digitalna plaćanja, evropsko tržište već ulazi u sljedeću fazu. 

Tamo pitanje više nije samo hoće li plaćanje biti digitalno. Pitanje je koliko će biti brzo, ko će imati pristup podacima, kako će se potvrđivati identitet korisnika, ko će moći ponuditi finansijsku uslugu i kakvu zaštitu korisnik mora imati kada novac kroz sistem prolazi gotovo trenutno. 

Drugim riječima, mijenja se sama arhitektura plaćanja. 

Za Bosnu i Hercegovinu, zemlju čija je ekonomija snažno povezana s Evropskom unijom, te promjene nisu udaljena regulatorna tema. One će sve više određivati način na koji domaće banke, kompanije i građani posluju s evropskim tržištem. 

Brzina više nije prednost, postaje standard

Godinama se brzina plaćanja posmatrala kao dodatna pogodnost. Danas se očekivanja mijenjaju. 

Instant plaćanja pomjeraju standard prema transferu novca u sekundama, 24 sata dnevno i sedam dana u sedmici. To mijenja iskustvo korisnika, ali i način na koji kompanije upravljaju likvidnošću, naplatom i vlastitim novčanim tokovima. Kada novac može stići gotovo trenutno, mijenja se i očekivanje šta znači efikasan finansijski sistem. 

Ali veća brzina donosi i novu vrstu rizika. Ako se transakcija izvršava za nekoliko sekundi, jednako brzo moraju funkcionirati sistemi koji provjeravaju identitet, prepoznaju sumnjivo ponašanje i sprečavaju prevaru. Finansijske institucije tako istovremeno moraju ukloniti trenje iz korisničkog iskustva i povećati nivo zaštite. 

To je jedna od ključnih kontradikcija nove ekonomije plaćanja: sistem mora biti gotovo nevidljiv kada funkcionira, ali izuzetno sofisticiran u pozadini. 

Podaci mijenjaju granice finansijskog sektora 

Druga velika promjena događa se oko podataka. Razvoj otvorenog bankarstva već je pokazao da odnos između klijenta i finansijske institucije više ne mora završavati unutar jedne bankarske aplikacije. Uz saglasnost korisnika, finansijski podaci mogu postati osnova za nove usluge, proizvode i poslovne modele. Sljedeći korak tu logiku širi još dalje. Finansijska usluga sve manje mora biti mjesto na koje korisnik odlazi. Ona može biti ugrađena u platformu na kojoj kupuje, aplikaciju koju svakodnevno koristi ili poslovni softver preko kojeg kompanija upravlja svojim operacijama. Time se mijenja i konkurencija. 

Banke više ne posmatraju samo druge banke. Tehnološke kompanije, fintech sektor, trgovci i digitalne platforme postaju dio istog ekosistema. Pitanje ko "posjeduje" klijenta zbog toga postaje manje važno od pitanja ko kontrolira korisničko iskustvo, podatke i povjerenje. 

Identitet postaje dio platne infrastrukture 

Kako finansijske usluge postaju digitalnije, jedno pitanje postaje presudno: kako sistem zna da ste vi zaista vi? Digitalni identitet više nije samo administrativno ili tehnološko pitanje nego postaje dio finansijske infrastrukture. 

U svijetu u kojem korisnik može otvoriti račun bez odlaska u poslovnicu, potvrditi transakciju telefonom ili pristupiti različitim finansijskim uslugama kroz jednu digitalnu tačku, pouzdana identifikacija postaje uslov za funkcioniranje cijelog sistema. To postaje još važnije s razvojem umjetne inteligencije. Ako će algoritmi u budućnosti sve češće pomagati korisnicima da donose finansijske odluke, inicirati određene radnje ili automatizirati plaćanja, granica između identiteta, autorizacije i transakcije postaje sve tanja. 

Ko je donio odluku? Ko ju je odobrio? Ko snosi odgovornost ako nešto pođe po zlu? 

Industrija plaćanja tako ulazi u prostor u kojem tehnologija napreduje brže od tradicionalnih definicija odgovornosti. 

Gdje je BiH u toj priči? 

Za Bosnu i Hercegovinu možda je pogrešno pitanje koliko zaostaje za razvijenijim evropskim tržištima. Važnije je koliko brzo može smanjivati tu razliku. Modernizacija platne infrastrukture nije izoliran projekt finansijskog sektora. Ona utječe na kompanije koje posluju s inozemstvom, mala i srednja poduzeća, e-commerce, investicije i svakodnevne finansijske navike građana. Što su sistemi manje povezani, sporiji ili skuplji, to je veće trenje za ekonomiju. A kako evropsko tržište bude postajalo brže i integriranije, cijena tog trenja mogla bi postati vidljivija. Zato približavanje evropskim standardima plaćanja nije samo pitanje usklađivanja propisa. To je pitanje koliko će domaća ekonomija biti sposobna funkcionirati unutar tržišta koje se oko nje ubrzano mijenja. 

Nova pravila više nisu samo pravila 

Najveća promjena evropskog tržišta plaćanja možda se nalazi upravo tu. Regulativa više ne određuje samo šta finansijske institucije smiju ili ne smiju raditi. Ona sve više oblikuje infrastrukturu na kojoj će nastajati novi poslovni modeli. Brzina plaćanja, pristup podacima, digitalni identitet, interoperabilnost i sigurnost postaju dijelovi iste priče. Za BiH zato izbor nije između toga hoće li učestvovati u toj transformaciji ili neće. Promjene na evropskom tržištu svakako će doći do domaćih banaka, kompanija i potrošača. 

Pravo pitanje je hoćemo li ih dočekati kao tržište koje je spremno da ih iskoristi ili kao tržište koje tek pokušava sustići pravila koja su u međuvremenu već promijenjena. 

O tome će se razgovarati i na Bloomberg Adria konferenciji The Future of Payments, koja će se 3. novembra održati u Sarajevu. Konferencija će okupiti predstavnike regulatornog, bankarskog, tehnološkog i realnog sektora kako bi otvorili pitanje kako izgleda sljedeća faza razvoja platnog tržišta u Bosni i Hercegovini i gdje je naše mjesto u novoj evropskoj finansijskoj arhitekturi. 

Konferencija Bloomberg Adria THE FUTURE OF PAYMENTS održava se uz podršku glavnog partnera Mastercard, te partnera Monri Payments, kompanija koje pokreću inovacije u payment industriji.