Vijesti

Banke gube primarnu funkciju, rast naknada za nekamatonosne usluge

Autor: Teo Zorić

15. septembar 2022, 13:18

Bez kvalitetnije poslovne klime i jačanja privrede

Povećanje kamatnih stopa koje se najavljuje svakako će rezultirati daljnjim smanjenjem kreditiranja

Banke gube primarnu funkciju, rast naknada za nekamatonosne usluge

Depositphotos

Neto dobit bankarskog sektora u Adria regionu je iznosila 1,125 milijardi eura u prvoj polovini godine, što je za 156 miliona eura ili 16 posto više u poređenju s istim periodom prošle godine.

Rastu je najviše doprinijelo povećanje prihoda od naknada i provizija, a rast je vuklo i povećanje prihoda na osnovu kamata.

Pročitajte: Banke u Adria regiji očekuje pad profitabilnosti

Financijski ekspert i profesor na Internacionalnoj poslovno-infomracionoj akademiji Tuzla Damir Bećirović rekao je za Bloomber Adriju da nedavno objavljeni podaci o poslovanju bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini pokazuju da se dobit banaka u oba entiteta povećala u odnosu na isti period prošle godine, što ukazuje na to da se nakon pada izazvanog pandemijom Covid-19 dobit banaka polako vraća na nivo iz pretpandemijske 2019. godine.

"Ostali pokazatelji profitabilnosti (ROAA) i (ROAE) se približavaju nivou iz godina prije pandemije", rekao je Bećirović. "Kako se za neto kamatne prihode može reći da stagniraju, rast ukupnih prihoda je posljedica rasta operativnih prihoda banaka, koji su npr. u Federaciji Bosne i Hercegovine 35 posto veći nego prije pandemije i čak su premašili neto kamatne prihode banaka."

Damir Bećirović
 

Bećirović dodaje da banke polako gube svoju primarnu funkciju transfera sredstava između suficitnih i deficitnih subjekata. Pad ove aktivnosti nadomješćuju rastom naknada za pružanje različitih usluga. 

"Banke se suočavaju sa smanjenjem kreditiranja kako privrede tako i stanovništva, što čini apsurdnim podatke o rastu dobiti banaka. Očito je da covid kriza i neizvjesnost u vezi s budućim ekonomskim kretanjima stvaraju pesimističnu atmosferu kod privrede i stanovništva, što rezultira skraćenjem vremenskog horizonta gledanja, a to opet znači odustajanje od investicija i smanjenje potražnje za kreditima kao izvorom finansiranja", istakao je.

Povećanje kamatnih stopa koje se najavljuje svakako će rezultirati daljnjim smanjenjem kreditiranja i može se očekivani rast naknada za nekamatonosne usluge banaka koje bi time kompenzirale pad prihoda po osnovu kredita. 

"Činjenica jeste da su naše banke na neki način prelikvidne i nemaju gdje plasirati 'svoju sirovinu'", rekao je profesor. 

Bez kvalitetnije poslovne klime i jačanja privrede ovaj trend smanjenja plasmana kredita je teško preokrenuti. 

"Pad kreditnih plasmana će se također kompenzirati pokrićima emisija vladinih obveznica koje će se plasirati po višim kamatnim stopama u odnosu na raniji period "jeftinog novca", a do kojih će svakako doći jer će se očekivana recesija u EU području neminovno odraziti na pad ekonomske aktivnosti u Bosni i Hercegovini, što znači i manje budžetske prihode", zaključio je Bećirović.

Sve vijesti iz rubrike Komentar

Komentar

sve vijesti iz rubrike Komentar