.webp){kind=icon}
Historijski posmatrano, svaka industrijska revolucija donijela je duboke promjene radne snage, preoblikujući industrije, ekonomije i društva. Od izuma parne mašine do uspona vještačke inteligencije, industrijske revolucije dovele su do neviđenog ekonomskog prosperiteta i tehnološkog napretka. Istovremeno, tehnološki napredak je uvijek rezultirao promjenama u svim socio-ekonomskim aspektima.
Industrijske revolucije su podstakle ekonomski rast i prosperitet, ali su generisale velike izazove kao što su gubitak radnih mjesta i nejednakost te velike društvene poremećaje. Dok stojimo na rubu kraja četvrte i početku pete industrijske revolucije koju pokreće vještačka inteligencija (AI), od suštinske je važnosti da analiziramo utjecaj AI i novih tehnologija na radnu snagu.
Koji su to benefiti korištenja vještačke inteligencije? Na individualnom nivou, upotreba vještačke inteligencije značajno unapređuje ljudske sposobnosti i produktivnost. Automatizacijom svakodnevnih repetitivnih zadataka, vještačka inteligencija oslobađa pojedince (pod uslovom da zna i koristi AI) kako bi se fokusirali na zadatke koji zahtijevaju kreativnost, kritičko razmišljanje i emocionalnu inteligenciju.
Na organizacionom nivou, AI omogućava upotrebu velikog broja alata - od prediktivne analitike do procesne automatizacije, algoritmi pokretani vještačkom inteligencijom omogućavaju neprocjenjivu podršku u svim sektorima poslovanja. Interakcija s alatima vještačke inteligencije kreira ogromne količine podataka koji, ako se pravilno analiziraju, pružaju praktične uvide i pomažu u donošenju odluka baziranih na podacima.
Kada govorimo o utjecaju vještačke inteligencije na tržište rada, važno je odmah konstatovati sljedeće: niko pouzdano ne zna kakav će biti utjecaj vještačke inteligencije na radnu snagu budućnosti. Ono o čemu se veoma lako možemo složiti jeste činjenica da su promjene neminovne. Prema izvještaju Goldman Sachsa AI bi do 2030. godine mogla zamijeniti ekvivalent od oko 300 miliona poslova s punim radnim vremenom. Studija McKinsey Global Institute procjenjuje da će do 2030. godine, najmanje 14 posto zaposlenika širom svijeta biti primorano promijeniti karijeru zbog digitalizacije, robotike i napretka vještačke inteligencije. Koji su to zapravo poslovi koji bi mogli biti zamijenjeni?
Konkretno, sva radna mjesta povezana s repetitivnim poslovima i servisnim uslugama kao što su analiza podataka, računovodstvo, marketing, prodaja, logistika, transport i najveći broj administrativnih zadataka. Nasuprot tome, zanimanja povezana s edukacijom, pravom, upravljanjem i menadžmentom, medicinom, psihologijom i umjetnošću mogla bi biti manje podložna utjecaju AI zbog oslanjanja na ljudsku interakciju, kreativnost i promišljanje.
Da bismo djelovali preventivno i adekvatno se pripremili za široku upotrebu vještačke inteligencije i njen utjecaj na budućnost radne snage, potrebno je postaviti dva pitanja: ko je odgovoran i kako pripremiti radnu snagu za promjene? Prvi odgovor je jednostavan – svi smo odgovorni. Drugi odgovor upućuje na zajedničku odgovornost Vlada, obrazovnih institucija, civilnog društva i poslovnog sektora za tranziciju radne snage u revoluciju vještačke inteligencije. Kreatori politika dužni su pokrenuti inicijative za ulaganje u programe prekvalifikacije, pružiti finansijsku pomoć za obuku i učiniti sve da digitalna podjela bude minimalna.
Depositphotos
Savršen pozitivan primjer predstavlja Singapur, koji je nedavno predstavio program stipendiranja od 20 miliona S$ (15 miliona US$) sa ciljem da građane starije od 40 godina edukuje i osposobi neophodnim vještinama za rad s vještačkom inteligencijom. Obrazovne institucije trebale bi revidirati nastavne planove i programe koji bi uključivali vještačku inteligenciju. Poslovni sektor bi trebao uporedo ulagati i u poslovni segment korištenja vještačke inteligencije, kao i u usavršavanje i prekvalifikaciju za postojeću radnu snagu.
Puna i otvorena saradnja svih navedenih stejkholdera je ključna u oblikovanju budućnosti AI i osiguravanju inkluzivnog i održivog društvenog i ekonomskog napretka. I još nešto o čemu se malo piše i govori: svaki pojedinac, u skladu sa svojom profesijom, mora preuzeti ličnu odgovornost za vlastitu edukaciju i učenje praktične upotrebe vještačke inteligencije.
Dolazak AI najavljuje novu eru mogućnosti i izazova za radnu snagu. Prihvatanjem inovacija, ulaganjem u obrazovanje i usvajanje politika koje daju prioritet jednakosti i inkluziji, možemo iskoristiti transformativnu moć vještačke inteligencije kako bismo kreirali budućnost u kojoj je ljudski rad efikasniji, kreativniji, smisleniji i pravedniji. Samo kroz integrisano djelovanje možemo izgraditi budućnost u kojoj tehnologija služi kao katalizator za napredak čovječanstva, omogućavajući nam da ostvarimo najviše potencijale i stvorimo inkluzivno i prosperitetno društvo za sve nas.
Pažljivim planiranjem, saradnjom i posvećenošću vrijednostima usmjerenim na čovjeka, možemo se kretati kroz složenost promjena vođenih vještačkom inteligencijom i izgraditi budućnost u kojoj tehnologija služi kao katalizator za napredak čovječanstva. I da ne zaboravimo – svi smo odgovorni.
Nedžad Pirić je ekspert za digitalizaciju.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
