Kada razmišljamo o tome šta čini razliku između uspješnih i manje uspješnih kompanija, najčešće ćemo spomenuti faktore poput: strategije i vizije, interesantnih razvojnih prilika, kvalitetnog proizvoda ili usluge, odnosa s klijentima, kvalitetnog vođenja i sl. Iako su svi navedeni faktori izuzetno bitni, iznenadilo bi nas koliku razliku pravi suptilan, ali snažan faktor koji čini srž svake uspješne kompanije, a riječ je o psihološkoj sigurnosti na poslu.
Google je proveo značajno istraživanje nazvano "Project Aristotle" (2016) kako bi se ustanovilo šta čini uspješne timove. Otkrili su da je psihološka sigurnost, odnosno osjećaj povjerenja i slobode izražavanja ideja unutar tima, ključan faktor za uspjeh. Upravo taj faktor snažno utječe na ostale nabrojane i čini poveznicu među njima. Psihološka sigurnost na poslu postaje sve važnija u kontekstu izgradnje uspješnih timova, a uspješni timovi su osnovni pokretači uspješnosti kompanije.
Šta je psihološka sigurnost na poslu?
Koliko puta nam se desilo da se ustručavamo postaviti logično i smisleno pitanje u poslovnom okruženju, jer se bojimo da ćemo biti označeni nekompetentnim? Koliko puta smo podijelili svoju ideju ili zaključak, ali nam se činilo da nismo saslušani ili uvaženi? Ako je odgovor često, vjerovatno je potrebno da se zapitamo koliko se osjećamo psihološki sigurnim u našem radnom okruženju, te šta to predstavlja za našu motivaciju i produktivnost.
Psihološka sigurnost na poslu predstavlja temelj koji omogućava članovima tima da se osjećaju slobodno izražavati svoje misli, ideje i izazove bez straha od negativnih posljedica po njihovu karijeru ili status unutar tima.
Često se dešava da timovi zagovaraju otvorenu komunikaciju i učenje na greškama u teoriji, međutim to ne primjenjuju u praksi. Upravo zbog toga trebamo uzeti u obzir da puko navođenje pravila i temelja kompanijske kulture, bez pridržavanja tih pravila i vjerovanja u njih, neće nužno utjecati na doživljaj psihološke sigurnosti.
Zbog čega nam je bitno razgovarati o ovoj temi?
Spominjući psihološku sigurnost, prvi dojam nam može biti da se radi o vrlo apstraktnom i teško dokučivom konceptu, međutim, itekako je značajna i dugoročno dovodi do stvaranja ugodnije radne atmosfere, što za posljedicu ima povećanje produktivnosti, inovativnosti i bolje prilagođavanje promjenama.
Maslovljeva teorija, jedna od najpopularnijih teorija motivacije, ističe sigurnost kao jednu od bazičnih ljudskih potreba. Ako se ne osjećamo sigurno na poslu, na kojem provodimo većinu svog vremena, takvo okruženje će za nas predstavljati hroničan izvor stresa koji može dovesti do poteškoća u fizičkom i mentalnom zdravlju. Međutim, osim što bi psihološki nesigurno okruženje moglo nepovoljno utjecati na naše zdravlje, a samim tim i na veći broj odsustva i odlazaka, ono također djeluje negativno na inovativnost i sprječava kompaniju da uči na greškama. Psihološka sigurnost je izuzetno bitna za motivaciju i razvoj pojedinaca, a razvoj pojedinaca je osnova za produktivnost i razvoj kompanije.
Nađa Firdus Kreso
Utjecaj komunikacije i vještina vođenja na dinamiku tima
Jedan od osnovnih uslova za postizanje psihološke sigurnosti u kolektivu jeste otvorena komunikacija. Kada se kao članovi tima osjećamo saslušano i cijenjeno, potaknuti smo da budemo angažovaniji članovi kolektiva i da aktivno doprinosimo zajedničkom cilju. Timovi koji se osjećaju psihološki sigurnima imaju tendenciju da efektivnije sarađuju, dijele ideje, rješavaju probleme i pružaju podršku jedni drugima. Osjećaj zajedništva i povjerenja unutar tima stvara temelj za uspješnu saradnju i dostizanje rezultata u konačnici. Otvorenu komunikaciju modeliraju i podržavaju voditelji timova, kroz davanje prostora i razumijevanje za pitanja, ličnu pristupačnost i posvećenost na taj način prenose način rada i komuniciranja na ostale članove kolektiva.
Dakle, u izgradnji i održavanju pozitivne dinamike tima i angažovanosti članova, te stvaranju psihološki sigurnog okruženja u kompanijama, voditelji timova imaju izuzetno bitnu ulogu. Prenošenjem vizije i značaja zajedničkog cilja na tim, personaliziranim pristupom članovima tima, kontinuiranom konstruktivnom povratnom informacijom, empatičkim slušanjem, podsticanjem praksi sarađivanja između timova, te konstantnim radom na unapređenju svojih vještina vođenja, voditelji timova predstavljaju stub psihološki sigurnih i uspješnih organizacija.
Prenošenje vizije i značaja zajedničkog cilja na tim
Osnažene i posvećene voditelje odlikuje jasno razumijevanje konačnog cilja ili smjera u kojem žele voditi tim. To uključuje razrađivanje specifičnih ciljeva, vrijednosti i dugoročne svrhe tima. Osim razumijevanja vizije i konačnog cilja, uspješni voditelji teže postaviti strategiju ostvarivanja ciljeva, uz konkretan akcioni plan. Uz voditelje koji uspijevaju razbiti velike ciljeve na manje i lakše ostvarive, te prenijeti jasne individualne ciljeve i očekivanja, kao članovi tima dobivamo mapu puta prema konačnom cilju, što povećava osjećaj predvidivosti i sigurnosti.
Depositphotos
Personalizirani pristup članovima tima
Rad s različitim tipovima ličnosti, uz različite radne navike, voditeljima timova pruža izuzetnu priliku da budu otvoreni za lični razvoj i prilagodbu različitim načinima komunikacije. Personaliziranim pristupom članovima tima, njihovim načinima rada i komunikacije, kao i različitim vrstama motivacije, voditelj stiče povjerenje tima, a samim tim gradi i psihološku sigurnost u timu. Pojedinačni kratki sastanci sa članovima tima otvaraju priliku za međusobno povezivanje, razumijevanje i izgradnju povjerenja.
Kontinuirana konstruktivna povratna informacija
Cilj redovitih pojedinačnih sastanaka, pored izgradnje povjerenja, trebalo bi biti i pružanje konstruktivne povratne informacije o radu. Kontinuiranom i konstruktivnom povratnom informacijom dobivamo jasnija očekivanja i ciljeve, što pozitivno utječe na ličnu odgovornost. Iz pozicije članova tima, ako smo svjesni svoje uloge i očekivanja koje ona nosi, te dobivamo pravovremeno povratne informacije o svom radu ili se osjećamo dovoljno slobodnima da iste tražimo, osjećat ćemo se sigurnije te ćemo imati jasniju sliku kako doprinosimo timu. Kada se osjećamo slobodno primati i davati povratne informacije, utičemo na stvaranje klime u kojoj se lakše izražavati, iznositi ideje i rješavati probleme, što jača osjećaj sigurnosti u kolektivu.
Povratne informacije mogu smanjiti osjećaj nesigurnosti i straha od pogrešaka. Dobivanjem konstruktivne povratne informacije o svom radu, bilo iz pozicije člana tima ili voditelja, lakše se nosimo s greškama i osjećamo se sigurnije jer smo podržani i znamo kako se možemo unaprijediti na svom putu. Greške su sastavni dio posla, međutim ako se osjećamo podržano i osnaženo, lakše nam je priznati ih te timski raditi na rješavanju problema i unapređenju zajedničkih kapaciteta.
Empatičko slušanje
Prihvatanje i ispravljanje grešaka na timskom nivou dosta je lakše ukoliko postoji istinska želja da se sagledaju različite perspektive i razumije korijen problema. Empatičko slušanje članova tima ne samo da omogućava voditeljima da bolje razumiju svoj tim, već također jača osjećaj povezanosti, podrške i sigurnosti unutar tima. Kada nas voditelji slušaju da bi razumjeli pojedinačne perspektive, dobivamo osjećaj važnosti i poštovanja, što omogućava da se osjećamo shvaćeno i doprinosi povjerenju i izgradnji sigurne baze u timu. U takvom radnom okruženju dolazi do jačanja samopouzdanja, lične odgovornosti, povjerenja te efektnije saradnje unutar tima. Međutim, kako raditi na jačanju saradnje između timova i građenju psihološke sigurnosti na kompanijskom nivou?
Podsticanje praksi saradnje između timova
Podsticanje praksi saradnje između timova ima značajan utjecaj na formiranje kulture koja podržava saradnju, zajedništvo i uspjeh kompanije. Dijeljenje pozitivnih praksi, naučenih lekcija, perspektiva i znanja između timova, u vidu internih sesija ili radionica, jača inovativnost, ali i percepciju pojedinačnih timova da su dio jedne šire slike i da svi zajedno učestvuju u njenom stvaranju. Voditelji timova imaju značajnu ulogu u podsticanju i modeliranju praksi saradnje između timova, međutim potrebna im je podrška kompanije u tom procesu.
Depositphotos
Rad na unapređenju vještina voditelja timova
Zaključujemo da je na voditelje timova stavljena značajna odgovornost u procesu izgradnje psihološke sigurnosti u kompaniji. Na putu preuzimanja odgovornosti na poziciji voditelja tima nerijetko susrećemo primjere gdje su voditelji prepušteni sami sebi u procesu snalaženja i rasta u toj ulozi. Upravo zbog toga je esencijalno da kompanije stave akcenat na programe razvoja i podržavanja voditelja, kako bi se oni osjećali osnaženo i podržano u svojoj ulozi. Takvi programi, koji za cilj imaju jačanje vještina vođenja, ali i međusobnu saradnju svih voditelja, baza su iz koje voditelji mogu crpiti podršku i snagu za razvoj ljudi i njihov osjećaj psihološke sigurnosti. Neophodno je da se prvenstveno voditelji timova osjećaju sigurno unutar kolektiva, kako bi mogli biti istinski primjer kompanijske kulture koja promovira psihološku sigurnost u cijelosti.
Kuda dalje s ovim saznanjima?
Psihološka sigurnost na poslu predstavlja ključni aspekt uspjeha kompanija, međutim o njemu se mnogo ne priča te je često zanemaren u svijetu brzih promjena i prilagodbi, u kojima upravo i igra veliku ulogu. Kako je psihološka sigurnost snažno povezana s produktivnošću i inovacijama, od izuzetnog je značaja pronaći načine kako je uspostaviti. Neki od ključnih faktora uspostavljanja i održavanja psihološke sigurnosti su: podržavanje otvorene komunikacije, empatičko slušanje i razumijevanje, pružanje kontinuirane i konstruktivne povratne informacije, te poticanje saradnje između timova. Također, potrebno je i pružiti podršku voditeljima timova kroz programe razvoja vještina vođenja, kako bi oni postali stubovi psihološke sigurnosti unutar kompanija.
Ipak, bitno je napomenuti da omogućavanje preduslova za psihološku sigurnost samo po sebi ne mora biti dovoljno za povećanje angažovanosti zaposlenika i održavanje pozitivne kompanijske kulture. Mnogo je važnih, međusobno povezanih, aspekata zdrave organizacije i potrebno je posvetiti dovoljno pažnje svakom od njih. Međutim, psihološka sigurnost je, bez sumnje, jedan od glavnih temelja visoke angažovanosti i produktivnosti zaposlenika i pozitivne kulture na radnome mjestu.
Nađa Firdus Kreso je Talent Development Specialist, porodična i sistemska psihoterapeutkinja.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...