.webp){kind=icon}
Novčić jednog eura je težak 7,5 grama. A vrijedi jedan euro. Da je od zlata, vrijedio bi (drumrolls) oko 450 eura. Sada prebrojte zlatnike koje ste godinama dobijali od rodbine za rođendane. Zlato se smatra sigurnom investicijom, što održava tražnju za zlatom, iako je zlatni standard odavno napušten.
Međutim, vremena se mijenjaju. Nove generacije odrastaju u digitalnom svijetu, pa nema sumnje da im je umjesto starog dobrog zlata mnogo primamljiviji NFT ili šta je već postalo popularno od trenutka kad ja ovo pišem do trenutka kada vi čitate. Prema istraživanju deVere grupe, čak 77 posto mlađih od 40 godina bi prije uključilo bitcoin u svoj portfolio nego zlato. Mladi favorizuju moderne, dinamične stvari i tu nema mjesta za staro dobro zlato. U kojoj kategoriji se vi pronalazite, u 77 posto ili 23 posto?
Da se vratimo na lokalno tržište. Investiranje i nije neki sport kojim se previše bavimo u Adria regiji, kad imamo viška novca, investiramo uglavnom u nekretnine. I nije da se to ne isplati. A kako smo okrenuti tradicionalnim investicijama, sljedeća opcija je najvjerovatnije zlato.
Ako pogledamo kako su se kretale cijene nekretnina u skoro svim zemljama, vidimo da je ta investicija bila prilično isplativa, čak i isplativija u odnosu na zlato. U prethodnih pet godina, u prosjeku su cijene nekretnina porasle nešto više u odnosu na cijene zlata, osim na primjeru Sjeverne Makedonije, gdje je stopa rasta cijene nepokretnosti bila nešto sporija. Ako na to dodamo i mogućnosti rentanja stambenog prostora, rast vrijednosti nepokretnosti se dopunjuje i zaradom od iznajmljivanja nekretnine.
Ovaj ugao je posebno zanimljiv, budući da su i zlato i nekretnine aktiva u koju novac bježi kada nastupe inflatorni periodi, jer se generalno smatraju aktivom koja čuva vrijednost (za razliku od novca koji je usljed inflacije gubi). Opet, ova dva ulaganja su sasvim različita.
Kupovina nekretnine traje duže i nosi poprilične troškove, isto kao i prodaja, što dalje implicira da je nju teže i skuplje utržiti. S druge strane, kupovina zlata je dosta lakša, čak i ako govorimo o fizičkom zlatu. Radi ilustracije, za tri poluge zlata od 1 kg (svaka odokativne dimenzije jedne čokolade) možete kupiti nov stan od oko 70m2 u Beogradu ili oko 65m2 u Zagrebu.
Ako pogledamo druge varijante, u zlato možete ulagati i putem finansijskih derivata koji prate cijene zlata, kao što su ETF-ovi. Ovaj tip investicije je praktičniji i utrživiji i može se ulagati i manja svota novca za razliku od nekretnine, kod koje ne možete kupiti samo dva kvadrata. Makar ne na domaćem tržištu, gdje ne postoje derivati vezani za tržište nepokretnosti (tipa REIT u SAD-u).
Cijene zlata će nastaviti rasti dok god su makroekonomski uslovi nestabilni, a centralne banke ostanu pristrasne ka zlatu, što će samo doprinijeti rezistentnosti cijene zlata.
Slabljenje dolara u odnosu na korpu valuta u narednom periodu će dodatno utjecati na bolju tražnju za zlatom. Pored toga, i troškovi proizvodnje zlata su u posljednjih nekoliko godina porasli, što zbog povećanja troškova, što zbog smanjenog kvaliteta rude zlata, što podržava ove, sada povišene cijene.
Sve u svemu, sljedeći put kada dajete poklon, razmislite o kupovini pločice zlata umjesto zelene novčanice, jer duže će se čuvati, a vjerovatno će jednog dana više i vrijediti.
