.webp){kind=icon}
Poljoprivredni proizvođači u Bosni i Hercegovini pamtiće 2023. godinu kao najtežu za svoju proizvodnju. Nema oblasti u kojoj nije bilo velikih šteta jer su se u ovoj godini udružile sve negativne pojave koje mogu da zadese farmere, počevši od kiša, oluja, grada, bolesti pa i suše po kojoj je ostala prepoznatljiva prošla godina.
Godina puna paradoksa
Svi ovi, najviše klimatski poremećaji doveli su do toga da sve više proizvođača odustaje od proizvodnje. U selima je sve manje mlade radne snage, voćarstvo se gasi jer malo ko podiže nove voćnjake. U stočarstvu se smanjuje otkup mlijeka, a u ratarstvu ključan faktor uspješne proizvodnje postaje klima koja se, definitivno, mijenja i, ako se ovako nastavi, izgledno je da će se i u oblasti ratarstva nastaviti trend smanjenja zasijanih površina i sposobne radne snage. Poznato je da već duži period njive ostaju zapuštene, a da i ono malo mladih ljudi koji su ostali na selu i koji su takve parcele uzeli u zakup, ne mogu da ih obrade.
Bloomberg
U Republici Srpskoj, pšenicom je u ovoj i prošloj godini zasijano oko 40.000 hektara, a u proljećnoj sjetvi, kukuruzom oko 140.000 hektara. Republika Srpska je žitnica Bosne i Hercegovine jer se najviše površina kvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta nalazi u Semberiji, Posavini i Lijevče polju. Prosječan prinos pšenice iznosio je oko tri i po tone, što je stagnacija nakon dvije godine s višim prosječnim prinosima.
Međutim, ova godina bila je puna paradoksa u ratarskoj proizvodnji. Cijene repromaterijala za prošlogodišnju jesenju sjetvu pšenice, zbog rata u Ukrajini, bile su izuzetno visoke, ali su ovogodišnje otkupne cijene, umjesto da budu stimulativne, odnosno, isplative farmerima, bile niske. To dovodi do zaključka da su najviše profitirali otkupljivači, a ne proizvođači. Iako je pšenice manje u odnosu na prošlu godinu, otkupna cijena bila je katastrofalno loša jer se i sada, poslije žetve, kreće od 0,28-0,32 KM po kilogramu, što je vrlo nepovoljno za proizvođače. Primjera radi, slično je i u Srbiji, gdje je otkupna cijena pšenice po kilogramu oko 20 dinara, odnosno oko 0,32 KM, a u prošloj godini bila je 35 dinara.
Superćelijske oluje pričinile veliku štetu
Osim toga, ratari su bili na finansijskim mukama jer su mnogi od njih morali da vrše presijavanje parcela zbog poplavljenih njiva od proljećnih kiša i kasnijih superćelijskih oluja koje su pričinile veliku štetu usjevima. Mnogi proizvođači isticali su ove godine da im podsticaj Ministarstva poljoprivrede od 500 maraka po hektaru zasijane pšenice, kao i podsticaj od 0,75 KM po litru dizel goriva, nisu pomogli u dovoljnoj mjeri jer su, kao što smo naveli, cijene repromaterijala za ovogodišnju proljećnu i prošlogodišnju jesenju sjetvu bile visoke. Samo jedan primjer to dokazuje. Za tonu uree, koja je najveći izvor azota, bilo je potrebno obezbijediti i više od 1.000 evra po toni, što se nikada prije nije dešavalo.
Iako su za ovogodišnju jesenju sjetvu cijene repromaterijala pale za 20 odsto, sasvim sigurno je da će zbog svih navedenih razloga, u jesenjoj sjetvi, koja je skoro završena, u BiH manje površina biti zasijano pšenicom. Pitanje je i kakav će biti kvalitet sjetve jer su, zbog nestašice novca, ratari sijali manje deklarisanog sjemena koje obezbjeđuje veće prinose.
Prinos kukuruza dobar, ali kvalitet lošiji
Što se tiče kukuruza u Republici Srpskoj, generalno gledajući, godina za uzgajivače bila je dobra, imajući u vidu prinos, ali su nepovoljni vremenski uslovi uticali na nešto lošiji kvalitet jer su se proizvođači morali boriti s bolestima i novom sjetvom zbog intenzivnih padavina tokom proljeća i ljetnih superćelijskih oluja koje su dovele do ispiranja tek posijanog sjemena. Prosječan prinos iznosio je od šest do sedam tona po hektaru što, imajući u vidu katastrofalne vremenske uslove, i nije loše. Slični prinosi zabilježeni su i u Hrvatskoj i Srbiji u kojoj se ova žitarica gaji na nešto više od milion hektara.
Bloomberg
Otkupna cijena kukuruza u RS kreće se, u zavisnosti od kvaliteta, od 0,35 KM do 0,45 KM po kilogramu, a cijena sjemenskog još nije određena, pošto nije počela dorada sjemena. Proizvođači se, kao i za pšenicu, žale da je otkupna cijena niska, iako se u Srbiji kreće oko 16 dinara po kilogramu, što je oko 0,20 KM, dok je u Hrvatskoj oko 0,25 KM po kilogramu. Što se tiče kvaliteta, i ove godine je bilo problema s aflatoksinom u zrnu jer je bilo i sušnih perioda i viška vlage pred berbu.
Proizvođači kukuruza takođe su, između ostalog, mogli da računaju na pomoć Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske u vidu regresa za gorivo od 0,75 KM po litru dizela. Ovaj vid pomoći trebalo bi da ostane i u narednoj godini koja će, sasvim je sigurno, takođe biti izazovna i zahtjevna za ratarsku proizvodnju koja je povezana i sa stočarstvom. Manji prinosi u ratarstvu dovode do problema i nestašica hrane u stočarskoj proizvodnji u kojoj se takođe bilježe gubici jer se broj proizvođača i proizvodnja mlijeka smanjuju.
Izvjesno je da bi, bez pomoći nadležnih institucija, proizvođači pšenice i kukuruza bili u još većim problemima, a da li će se oni moći riješiti pokazaće period koji je pred nama. U toku su konsultacije nadležnog Ministarstva s proizvođačima o mjerama podrške agrarnom sektoru u narednoj godini. Samo što više usklađeni stavovi svih strana mogu dovesti do manjih gubitaka i opstanka proizvodnje.
Bojan Kecman je stručni saradnik u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
