.webp){kind=icon}
Kroz historiju, preduzetništvo je bilo pokretač ekonomskog rasta, a danas u eri ubrzanog tehnološkog razvoja i sveprisutne globalizacije, preduzetništvo prolazi kroz određenu transformaciju. Preduzetnici i preduzetnice su u mogućnosti svoje ideje razvijati brže nego ikada prije, u kraćem vremenskom roku doći do prvih klijenata i u skladu s potrebama tržišta, stalno modifikovati svoje proizvode.
U startup svijetu, uspon startup kompanija do ozbiljnih rezultata često je težak, a njihovi se primjeri razvoja odražavaju na svakog osnivača ili osnivačicu startupa na ovim prostorima, posebno ako uzmemo u obzir činjenicu da (ne)povoljno tržište i sistemske (ne)prilike, nimalo ne olakšavaju taj cijeli proces.
Šta je zapravo startup
Da krenemo ispočetka. Šta je startup u našoj zemlji? Postoje dvije "struje". Jedna promoviše startup kao novoosnovanu kompaniju, bez obzira na njenu djelatnost i oblik registracije i vodi je kako takvu do dvije godine poslovanja. Druga se zalaže za izvornu ideju startupa koju relevantnom smatraju velika tržišta, a to je da je startup kompanija koju je osnovao jedan ili više poduzetnika/ca kako bi kreirali inovativne tehnološke proizvode ili usluge, te njome unijeli promjenu na tržište rješavajući određene probleme. Obje "struje" imaju svoje zajednice i nastupaju pojedinačno prema institucijama, donatorima i investitorima, zastupajući svoje i interese startup scena koje se rijetko preklapaju u krajnjim ciljevima. Ali, apsolutno je legitimno da se kod nas termin "startup" koristi u obliku koji odgovara onome ko ga koristi, sve dok se zakonski ne urede termini i definicije, kao i pogodnosti koje je normalno da tehnološki startupi u jednom ekosistemu imaju.
Imamo li pravi startup ekosistem? Imamo startup "scenu" koja se odnosi na širu zajednicu, uključujući hubove, inkubatore, fondacije, nevladine organizacije, ogranke institucija i druge aktere u startup ekosistemu koji podržavaju osnivače i osnivačice startupa po obje definicije, dok drugi (inače sastavni dio) ekosistema, startup "tržište", koje podrazumijeva poticajno tržište na kojem startupi posluju, testiraju svoje ideje i u kratkom roku prilagođavaju svoje proizvode, uveliko izostaje. Bez obzira na to, startup ekosistem Bosne i Hercegovine ima sjajne ljude i programe koji su, u posljednjih pet godina, postavili našu zemlju na mapu zemalja u kojima se na tom polju dešavaju pozitivne promjene i to itekako utiče na razmišljanja i planove osnivača i osnivačica bh. tech startupa.
Depositphotos
Da li pored svog truda privlačimo investicije u startupe? Ne. Da bismo privukli, investitore iz inostranstva, naša zemlja bi se morala ozbiljno posvetiti razvoju svog jedinstvenog startup ekosistema i unaprijediti svoje zakone, te uskladiti terminologiju s onom koju investitori razumiju, kako bi se kao poželjna i povoljna nametnula na globalnom tržištu. U tom smislu, uloga svih aktera domaćeg ekosistema nikada nije bila važnija, jer je od velikog značaja da oni budu posrednici između startupa i investitora, posebno globalne investicione zajednice koja je u potrazi za timovima i idejama koji donose vrijednost mnogim industrijama.
Također je od suštinskog značaja da akteri domaćeg ekosistema blisko sarađuju i s privatnim sektorom kako bi bili otvoreniji za integraciju i testiranje novih inovativnih rješenja, što je važno kako za razvoj talenata tako i za implementaciju inovativnih ideja koje potiču od osnivača i osnivačica startupa.
U današnjem bosanskohercegovačkom društvu postoji tendencija prema kritici i ocjenjivanju pojedinaca i ideja s vrlo visokim standardima, posebno u svijetu startupa, gdje svaki novi startup često mora udovoljiti visokim očekivanjima i zahtjevima za brzim uspjehom. Ova kultura nerealnog forsiranja brze skalabilnosti i "rasta ili pada" na ovako malom tržištu dovodi do stresa i pritiska na osnivače i osnivačice, a mnogi od njih jako brzo odustaju od razvoja svojih ideja.
Godine predanog rada i truda
Razvoj startupa u bilo kojem dijelu svijeta je dugotrajan proces koji često zahtijeva godine predanog rada i truda. Stoga je važno naglasiti i artikulisati da domaći startupi trebaju vrijeme i prostor za učenje, rast i razvoj. Nisu svi startupi osuđeni na istu sudbinu kao kompanije poput InfoBipa, HTEC-a ili Rimca. Mnoge bosanskohercegovačke startup kompanije mogu pružiti inovaciju na tržištu kroz svoje poizvode i usluge i osigurati pristojan život svojim osnivačima i zaposlenima.
Umjesto stalnog naglaska na neuspjeh i veličanju samo najvećih uspjeha, trebali bismo više cijeniti hrabrost osnivača i osnivačica koji se upuštaju u startup i preduzetničke avanture i realizuju svoje ideje. Kolektivno bismo trebali podržavati raznovrsnost startupa u našem ekosistemu, ali ne umanjivati značaj onih koji neće postati globalni divovi, ali su i dalje važan primjer na našem tržištu.
Startup ekosistem Bosne i Hercegovine nije idealan, čak je daleko od toga, ali postoji i ima veliki potencijal za nadogradnju. Trebamo težiti izgradnji zajednice oko slušanja potrebe korisnika i kreiranja proizvoda koji donose rješenja neophodna tržištu. Startupi u našoj zemlji su mjesta gdje se inovacije i hrabrost cijene, a podrška startup scene i razumijevanje zajednice su presudni za njihov uspjeh, kako bi u konačnici kreirali startup ekosistem koji je katalizator ekonomskog rasta.
Erna Šošević je osnivačica i izvršna direktorica prve digitalne mrežne platforme za privatni sektor Bizbook, te jedna od pionirki tehnološke startup scene u BiH.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
