.webp){kind=icon}
Evropa polako ali sigurno klizi u (tehničku, zasad) recesiju, dok će Adria region uspjeti da zadrži glavu iznad vode. Iako se na prvu čini da su zemlje EU27, odnosno evrozone izbjegle pad ekonomske aktivnosti, kada pogledamo strukturu rasta BDP-a, eliminacijom rasta zaliha slika se kod nekih zemalja prilično mijenja.
Ako se fokusiramo na najrelevantnije zemlje za Adria region po pitanju robne razmjene, konkretno izvoza, Njemačka i Italija nisu u zavidnoj poziciji. Ako izbacimo promjenu zaliha, EU27 (pad od 0,2 odsto), dvije spomenute države (Njemačka pad od 0,4 odsto, Italija od 0,6 odsto) u drugom ovogodišnjem tromesečju u minusu su u odnosu na prvi kvartal 2023. godine.
To je možda najvidljivije kod Italije, koja je u tom slučaju dva tromjesečja zaredom u kontrakciji, čime je zadovoljila uslove tzv. tehničke recesije. Imajući u vidu takav učinak rasta zaliha, stičemo dojam da je njihova volatilnost trenutno ono što stope rasta BDP-a prebacuje iz pozitivnih u negativne (na nivou EU27 s rasta od 0,02 odsto na pad 0,2 odsto). To nam samo ukazuje na to da postoji određeno gomilanje zaliha – proizvodnja je često u plusu, ali rast zaliha ukazuje na probleme s prodajom, odnosno pritiske koji dolaze iz formiranja spoljne potražnje. Analitički gledano, rast zaliha imaće implikacije na buduću proizvodnju jer će potreba za proizvodnjom biti manja dok se zalihe ne smanje, što će se opet preslikati na smanjivanje rizika kod BDP-a.
Sve navedeno vrlo se jasno vidi i u anketama u sektoru prerađivačke industrije. Ocjene izvoznih narudžbina u Italiji i Njemačkoj su u trećem kvartalu na dvogodišnjem minimumu, što nam govori da se usporavanje spoljne potražnje vrlo jako osjeća. S druge strane, kao posljedica toga, prerađivački sektor ocjenjuje zalihe kao natprosječne. Kada zbrojimo natprosječan nivo zaliha i slabljenje spoljne potražnje, rezultat nedvosmisleno ukazuje na manju buduću proizvodnju.
Bloomberg Adria
Tokovi robne razmjene su s jedne strane omogućili da se iskoriste komparativne prednosti zemalja, a s druge strane povezali svijet u jednu aktivnu mrežu u kojoj se šokovi i rizici vrlo lako prenose. Ako pogledamo implikacije na Adria region, veći rast zaliha kod značajnih trgovačkih partnera znači manje narudžbina od preduzeća u regionu u budućim razdobljima, pogotovo u domeni poluproizvoda, što je svakako jako zastupljeno u Adria regionu.
Bloomberg Adria
Perspektiva izvoza kapitalnih dobara takođe je pod znakom pitanja, što zbog očekivane slabije proizvodnje, što zbog slabije potrebe preduzeća za investicijama. Tu određen doprinos nose visoke kamatne stope koje svakako utiču na smanjenje investicija.
Preduzeća u Adria regionu takođe percipiraju slabiju spoljnu potražnju, ali ne i značajno povišene zalihe, kao u slučaju EU. Adria region je specifičan i po tome da su u prethodnim godinama zabilježene veće vrijednosti investicija, što je protivteža smanjenju spoljne potražnje. Kako se određeni započeti projekti realizuju, tako će se i unaprediti izvozna aktivnost u regionu. Ipak, generalna je ocjena da će izvoz Adria regiona biti pogođen s obzirom na situaciju na dva bitna tržišta – Njemačku i Italiju, te na činjenicu da te dvije zemlje pokrivaju raspon od 21 odsto (u Srbiji) do čak 48 odsto (u Sjevernoj Makedoniji) udjela u ukupnom robnom izvozu.
Bloomberg Adria
Ako pogledamo posljednje PMI indikatore, oni su i dalje u restriktivnoj zoni, ali su ipak nešto bolji u odnosu na početak 2023. za EU i Italiju, dok u Njemačkoj trenutno vlada prilično uporni pesimizam. A kako i ne bi kada se Njemačka suočava s trenutno tri (možemo dodati i četvrti, lošom demografijom, koja je zapravo duže vrijeme tekući proces) kolosalna problema:
-
politička nestabilnost, koja proizlazi iz "divlje" koalicije tri naočigled nespojive ideologije: zelene agende, ekonomskog liberalizma i socijaldemokratije
-
slabija izvozna perspektiva vrlo važnog tržišta Kine, koja se suočava s potencijalnom "izgubljenom decenijom" viđenom u Japanu, s obzirom na snažno usporavanje njene ekonomske aktivnosti
-
energetska nesigurnost uzrokovana gašenjem nuklearnih reaktora i visoke, višedecenijske zavisnosti od uvoza jeftinih energenata iz Ruske Federacije, što se pokazalo politički lošom odlukom s obzirom na brzo i (finansijski) bolno otcjepljenje od takve veze.
Ivan Odrčić
Ako u takav miks dodamo i automobilski sektor, takođe jednu od perjanica njmačkog privrednog "čuda", koji se u posljednje vrijeme suočava s teškim izazovima kao što su problemi s lancima snabdijevanja, pristupačnost čipovima i ostaloj visokoj tehnologiji (koja je koncentrisana dobrim dijelom u Aziji), činjenicu da se oko polovine prodaje ostvari u Aziji, a taj region bilježi trenutno najbrže usporavanje ekonomske aktivnosti (predvođeno Kinom) kakvo se nije moglo vidjeti decenijama i ogroman konkurentski i politički pritisak prelaska na goriva s hibridnim ili isključivo električnim pogonom koji Evropa u globalu zapravo najviše osjeća, jasno je da Njemačku očekuje vrlo turbulentno razdoblje koje će se u određenoj mjeri odraziti na sve zemlje Adria regiona.
- Dopunjeno videom
