.webp){kind=icon}
Godine nepovoljnih događaja mijenjaju profile vodećih ekonomija. Male zavisne ekonomije, kao što je BiH, nisu u poziciji "kreatora događaja ili novih ekonomskih pravila". S različitim intenzitetom, neizvjesnosti i krize će mijenjati globalne ekonomske i političke projekcije.
Institucionalni, politički kontekst u BiH, otvara nam uzak horizont za praćenje i prilagođavanje. Stalna procjena naših specifičnosti, kapaciteta, nedostataka i prednosti, preduvjet su za zaštitu i jačanje domaće ekonomije i u globalno nepovoljnim prilikama. Dosadašnje djelovanje Agencije za bankarstvo to najbolje dokazuje.
Inflacija je posljedica, a ne primarni uzrok
Nakon pandemije, poremećaja globalnih lanaca snabdijevanja, ratnih dešavanja i vala energetske krize, inflacija se javlja u vidu indikatora razornih ekonomskih poremećaja. Očigledno postoji niz okidača za nastanak trenutnog stanja, ali su korijeni inflacije duboki i sežu u razdoblja borbe s posljedicama finansijskih deformacija i monetarnih politika koje su nastale nakon zamaha krize iz 2008/2009. godine.
Visoka stopa inflacije, kada i ako se pojavi, mora se sasjeći u svom monetarnom korijenu, smanjenjem pritiska "viška novca". Vodeće centralne banke, uključujući i Evropsku centralnu banku (ECB) koriste kamatne stope za suzbijanje inflacije i to je provjeren i primjeren pristup. Ne treba zanemariti ni privide stabilizacije na ostalim ekonomskim poljima, cijenama hrane i energenata. Srednjoročno, u budućnosti, ne smije se računati na stabilnost tržišta strateških dobara, hrane i energenata.
Evropska centralna banka, ples na ivici recesije
Zatezanje monetarne politike ECB kojem svjedočimo od jula 2022. godine je presedan, po dinamici i rasponu i dosegu. Kumulativno, promjena politike dovela je do rasta ključne stope za 450bp na nivo od 4,5 posto (sa 0 posto). S posljednjom promjenom u septembru od 25bp ili 0,25 posto, ukupna promjena u 2023. godini dostiže neočekivanih 200bp ili 2 posto.
Jasmin Mahmuzić/Agencija za bankarstvo FBiH
Iako se ekonomija eurozone pokazala otpornijom u odnosu na prognoze s kraja 2022. godine, rizik od recesije ubrzano raste u vrijeme kada ECB povećava kamatne stope. Krajem septembra su objavljeni podaci o većem od očekivanog pada stope inflacije u eurozoni, kao i kretanjima inflacije u SAD-u, koja je također ukazala na usporenje rasta cijena. Moguće je da je ECB završila povećanja kamatnih stopa u ovom ciklusu, ali još uvije postoje različita shvatanja, diskusije i neizvjesnosti unutar EU.
Iako frekventnije čujemo glasove optimizma u izjavama kreatora politika, napominje se da je pred vodećim ekonomijama "put pun rizika, dug i krivudav". Danas nemamo odgovore na glavna pitanja, da li je svijet spreman za lošije scenarije, daljnji rast ili dugoročno zadržavanje visokog nivoa kamatnih stopa, moguću stagflaciju.
BiH, slabosti, specifičnosti ili prednost u ovom trenutku
Ključni valovi rasta kamatnih stopa izvan BiH nisu imali šire ili direktne posljedice na naše tržište. Inflacija nema svoje korijene u monetarnoj i kreditnoj politici Centralne banke BiH. To je u ovom momentu važna prednost. Pojednostavljeno, zbog "poroznosti" u različitim segmentima politike i ekonomije, inflatorni pritisci su se prenosili bez strukturiranog filtriranja. I pored zadržavanja općeg povoljnog nivoa kamatnih stopa u BiH, inflatorni pritisci padaju u 2023. godini, što je dokaz ispravnog pristupa.
Uz uvažavanje svih činjenica o institucionalnom i zakonskom okviru, slobodi tržišta novca, Agencija za bankarstvo je zauzela jasan stav da se mjere i promjene na tržištima izvan BiH ne smiju prenositi na naše tržište bez odgovarajuće procjene i upravljanja rizicima. Ključni korak u zaustavljanju automatskog prenosa rasta kamatnih stopa su bile mjere Agencije za bankarstvo iz oktobra 2022. godine, s odgovarajućim usmjeravanjima i jačanjem tih mjera i u martu 2023. godine. Inovativni koncept odluka predstavlja osnovu i za buduće djelovanje i prilagođavanje mogućim dodatnim poremećajima.
Šta možemo očekivati
Raniji stavovi i procjene za naše tržište se nisu mijenjali u proteklih dvanaest mjeseci. Promjene referentnih kamatnih stopa izvan BiH se neće prenositi "po automatizmu". Ograničen udio portfolija kredita koji je ugovornim klauzulama vezan za kamatne stope iz EU će i dalje biti izložen mogućim promjenama. I u ovom segmentu kreditnog portfolija se ne očekuju dodatne dramatične promjene, uvažavajući mjere Agencije za bankarstvo. Rizici su danas manji nego u oktobru 2022. godine. Dominantno, odnos ponude i tražnje za novcem će utjecati na nivoe kamatnih stopa.
U širem makroekonomskom kontekstu, produžena neizvjesnost ili zadržavanje visokog nivoa kamatnih stopa izvan BiH može imati posljedice na naše tržište. Strukture bilansa banaka i poslovni modeli će se mijenjati pod pritiskom novih ekonomskih prilika. To je već vidljivo u EU pa i našem regionu. Pritisci na našu ekonomiju mogu dodatno ojačati ukoliko se realiziraju nepovoljni ekonomski scenariji u ekonomijama na koje smo upućeni (EU). Ipak, bez sumnje, unutrašnje političke i ekonomske prilike danas imaju veći značaj za nas u odnosu na mjere ECB-a.
Jasmin Mahmuzić je direktor Agencije za bankarstvo FBiH i profesor na Sarajevo School of Science and Technology (SSST).
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
