Potaknute rastom referentnih kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB), europske banke imaju snažan alat za plasiranje svojih sredstava bez rizika uz neto profitnu maržu višu nego što su navikle kada je cijena plasiranja novca kod ECB-a bila čak i negativna. Također, rast kamatnih stopa na depozite ne prati rast kamatnih stopa po kojima komercijalne banke investiraju ta sredstva. Uz to, i dalje obilje likvidnosti u sustavu dozvoljava bankama da kamatne stope na depozite građana i kompanija ne dižu značajnije.
Sve to najbolje se vidi na izvedbi dionica UniCredita, čija se cijena u godinu dana više nego udvostručila, uslijed desetog uzastopnog kvartala u kojem se poboljšala profitabilnost kompanije. Izuzev spomenutih razloga, postoji još nekoliko objašnjenja tolikog rasta cijene dionice.
Jedan od njih zasigurno je i dolazak Andree Orcela na mjesto predsjednika uprave, koji je krenuo u proces restrukturiranja i smanjivanja troškova tako da je smanjio broj zaposlenih za 11 posto. S druge pak strane pokrenut je snažan otkup dionica i isplata dividendi, samo u sljedeće dvije godine čak oko 13 milijardi eura, što je više od 30 posto trenutne tržišne kapitalizacije kompanije, a sve kako bi povratio povjerenje investitora.
Takve mu iznose omogućava komforna situacija vezana uz neto profitne marže, kao i snažan pokazatelj CET1 adekvatnosti kapitala koji je duplo viši od potrebnog. Dividendni prinos nešto je niži u odnosu na ostale usporedive europske banke, no one nemaju tako snažan otkup dionica, izuzev Intese Sanpaolo.
Kretanje cijena dionica odabranih banaka | Bloomberg Adria analiza
Slabija izvedba ostalih promatranih banaka u ovoj godini dolazi iz različitih razloga. Što se tiče Erste Banka, tu se isto vidi rast profitabilnosti, no nisko likvidno austrijsko tržište, a i niži free float u odnosu na talijanske banke ne omogućavaju značajniji rast dionice kao kod UniCredita. Raiffeisen pak ima velikih problema s rješavanjem velike ovisnosti o ruskoj podružnici, gdje trenutno razmišljaju o izlasku, ali bez konkretnih planova, što su investitori kaznili, posebice nakon upozorenja ECB-a da krenu u spin-off ruskog dijela poslovanja.
Bloomberg Adria analiza
Najava talijanske vlade o uvođenju poreza na ekstraprofite komercijalnih banaka zabrinula je tržišta kapitala i u kratkom roku znatno smanjila tržišne kapitalizacije. No prema prvim procjenama analitičara, taj udarac neće biti snažan s obzirom na to da se očekuje naplata poreza od dvije milijarde eura u jednoj godini. Isto tako, same banke dobro su kapitalizirane, što je vidljivo iz stopa redovnog osnovnog kapitala, kao i samog buffera, ako dođe do nekih problema u sustavu. Još jedan od razloga zašto su banke u dobroj poziciji je i rekordno nizak udio neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima od svega dva-tri posto, ovisno o banci.
Iako se bliži kraj rasta referentnih kamatnih stopa, odnosno blizu smo terminalne stope te dolazi do postepenog rasta kamatnih stopa na depozite, banke će i dalje u narednom razdoblju ostvarivati visoke stope profitabilnosti s obzirom na vrlo dobru neto profitnu maržu. Ako gledamo očima investitora, u najvećim problemima je Raiffeisen Bank. Čak 25 posto neto kamatnih prihoda i 47 posto neto prihoda od naknada u odnosu na ukupne neto prihode cijele Raiffeisen grupe očekuje se iz Bjelorusije i Rusije u 2023. godini. Zapravo, depresivna valuacija od svega 0,3× cijene u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost i 1,4× u odnosu na zarade uz solidni dividendni prinos može biti dobar mamac za ulaganje u narednom razdoblju ako se riješe problemi s dezinvestiranjem ruske podružnice.
Gledajući generalno, ako banke nastave praksu dobrih, ponekad čak i snažnih otkupa dionica i isplata dividendi, može se očekivati daljnji porast cijena dionica uslijed očekivanja dobrih povrata na kapital investitora.
.webp){kind=icon}
