.webp){kind=icon}
Kako se rat u Ukrajini bliži svojoj prvoj godišnjici, šta je sljedeće? Na neki način, čini se da i Kremlj i Kijev signaliziraju novu otvorenost za početak mirovnih pregovora. Drugima se čini da rade upravo suprotno - isključuju razgovore postavljanjem nevjerovatno maksimalističkih preduslova, dok se istovremeno spremaju za vrhunski vojni obračun. Ne može biti oboje u isto vrijeme, zar ne?
Oh, da, može. Naivno je misliti da se ratovi, uključujući i ovaj, rješavaju ili diplomatijom ili borbom, a da drugi put podrazumjeva neuspjeh prvog. Stvarnu dinamiku između priče i pucanja bolje je opisao Fridrih Veliki (engl. Frederick the Great), kralj Pruske iz 18. vijeka: "Diplomatija bez oružja je kao muzika bez instrumenata".
U prvim danima rata, Ukrajina je imala malo alata. Zemlja se očajnički držala svog opstanka, a pregovori bi bili jednaki kapitulaciji. U jednom trenutku prošlog proljeća, predsjednik Volodymyr Zelenskiy je u stvari ponudio svom ruskom kolegi Vladimiru Putinu sporazum koji je podrazumjevao da Ukrajina postane trajno neutralna - to jest, zauvijek odustane od veza sa NATO. Putin, koji je i dalje mislio da može da potčini cijelu Ukrajinu, nije bio zainteresovan.
Mnogo toga se promijenilo. Čini se da vojni momentum sada ide u prilog Ukrajini. Zemlja dobija stalan priliv najsavremenijeg oružja, municije i drugih kompleta od svojih zapadnih prijatelja, a njeni vojnici u rekordnom roku uče kako da koriste svu tu opremu. Ukrajina više ne treba da se plaši nacionalnog izumiranja i može se čak nadati svojevrsnoj pobjedi. Ako bi pregovori počeli ove godine, Ukrajina bi bila u mnogo jačoj pregovaračkoj poziciji.
Vladimir Putin. (Bloomberg)
Štaviše, Putinove trupe su počinile takve podle zločine u Ukrajini da Zelenskiy više nije u stanju niti želi da čini drastične ustupke i mora da insistira na nekom obliku restitucije. U video poruci liderima Grupe 20 u novembru, on je predložio mirovni plan od 10 tačaka. To uključuje potpuno povlačenje Rusije iz cijele Ukrajine, uključujući Donbas i Krim. Takođe predviđa suđenje Rusiji za ratne zločine pred međunarodnim tribunalom, vraćanje svih Ukrajinaca koje je Rusija deportovala ili zatvorila i još mnogo toga.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmytro Kuleba sada je precizirao taj predlog, predlažući međunarodni mirovni samit pod okriljem Ujedinjenih nacija, koji bi možda počeo u februaru. I sam Zelenskiy će vjerovatno razraditi tu ideju kada se ovog mjeseca obrati na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Nijedna od ovih aktivnosti ne implicira da Kijev misli da će uspjeti u svojoj uvodnoj ponudi doslovno - samo da je spreman da ponovo svira instrumentalnu muziku diplomatije.
Putin udara istu melodiju u suprotnom smjeru. I on tvrdi da je otvoren za pregovore, dok postavlja uslove za koje zna da će Kijevu i svijetu zvučati kao bolesna šala. On zahtjeva da se ne samo Krim, već i četiri druga ukrajinska regiona za koje tvrdi da ih je pripojio - priznaju kao ruski. Tražiće i mnogo više od toga, uključujući povlačenje NATO iz istočne Evrope i druge stvari koje bi predstavio kao potvrđivanje svog stava da je Rusija sve vrijeme djelovala u samoodbrani.
Dok obe strane iznose tačke za razgovor, one se takođe naoružavaju i pune, baš kao što bi to radio Stari Fric (engl. Old Fritz). Zelenskiy se upravo vratio iz Vašingtona, što je njegovo prvo putovanje u inostranstvo od početka rata, sa novim američkim obećanjima podrške, uključujući hvaljeni odbrambeni protivraketni sistem Patriot. To bi zauzvrat moglo da utiče na debatu u zemljama NATO kao što je Njemačka, koja još sumnja u slanje tenkova Leopard 2 koji su Ukrajincima potrebni da ponovo zauzmu svoje teritorije.
Ukrajinski predsednik Volodymyr Zelenskiy i odlazeća predsedavajuća Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država Nancy Pelosi u Vašingtonu (Bloomberg)
Putin zauzvrat pojačava svoju kampanju, bacajući rakete i šaljući bespilotne letjelice iranske proizvodnje na gradove u pokušaju da izgladni, izmrzne i izbombarduje Ukrajince kako bi se pokorili. Pošto je regrutovao oko 300.000 dodatnih ruskih vojnika posljednjih mjeseci, navodi da ima jake rezerve u ljudstvu i snagu volje.
Realnost na terenu i širom svijeta izgleda drugačije. Prvo, obe strane su već previše iskrvarila - procjena je da su prestonice zemalja zabilježile po 100.000 žrtava. Drugo, sukob se internacionalizuje, jer Zelenskiy pobjeđuje, a Putin gubi prijatelje među nekadašnjim neutralnim ili ruski orijentisanim zemljama, od Indije do Kazahstana, pa čak i Kine.
Kada je Putin prošle godine počeo da prijeti nuklearnom eskalacijom, strah je bio da bi internacionalizacija mogla da proširi sukob u Treći svjetski rat. Umjesto toga, sve veća diplomatska aktivnost spoljnih sila - Pekinga, Nju Delhija, Ankare, Džakarte i drugih - je zapravo pokazala Putinu njegove granice i suzila mu manevarski prostor. Čini se da je shvatio da svijet neće tolerisati njegovu upotrebu nuklearnog oružja - i da će ga kazniti sigurnim porazom.
Ovaj rat može potrajati deceniju, a može se završiti i prije. Može se zamrznuti u neformalnom primirju kao što slučaj u Korejskom ratu, ili kulminirati dugotrajnim međunarodnim mirovnim pregovorima koji podsjećaju na Bečki kongres 1815. ili Vestfalski mir iz 1648. godine. Ali čak i kad diplomate počnu da prave planove za sjedenje oko stolova za pregovaranje - dok podešavaju instrumente u svom dijelu orkestra - puške će nastaviti da buče na bojnom polju, u najžešćim krešendima do sada.
Da kontaktirate sa autorom ove priče:
Andreas Kluth na akluth1@bloomberg.net
