Rast cijena srebra stvara poteškoće industriji koja ga najviše koristi

Cijene zlata i srebra nastavile su padati ove sedmice nakon kratkog razdoblja smirivanja, dok su signali o mogućem popuštanju trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine te očekivanja novih poteza centralnih banaka ohrabrili ulaganja u rizičniju imovinu. Spot zlato trenutno se kreće oko 3.960 dolara po unci, ispod psihološke granice od četiri hiljade dolara, dok se srebro trguje oko 47,7 dolara nakon nekoliko dana pritiska na tržištu.

Unatoč ovom padu, cijene su i dalje blizu povijesno visokih nivoa koji su posljednjih mjeseci snažno opteretili proizvođače solarne opreme, najveće industrijske potrošače srebra. Srebro je ove godine među najnestabilnijim sirovinama. Naime, u prvim mjesecima 2025. njegova je cijena porasla više od četrdeset posto i dosegla najviše nivoe u više od deset godina, što je dodatno povećalo troškove solarne industrije.

Srebro čini sve veći dio troškova proizvodnje

Prema analizi BloombergNEF-a, visoke cijene srebra dodatno su povećale troškove izrade solarnih ćelija i modula u 2025. godini. Metal sada čini oko 14 posto ukupnih troškova proizvodnje solarnih modula, u odnosu na pet posto prije dvije godine. Pritom su gotovo svi dodatni troškovi prebačeni na proizvođače ćelija i modula, koji se već bore s prekomjernom ponudom i padom tržišnih cijena.

Cijene solarnih ćelija blago su porasle od jula, no to nije bilo dovoljno da pokrije rast ulaznih troškova. Rast cijena srebra praktički je izbrisao sve uštede koje su proizvođači postigli u prvoj polovici godine.

Bloomberg

Solarni sektor troši najviše srebra na svijetu

Solarna industrija i dalje je najveći pojedinačni potrošač srebra globalno. Prema procjenama BNEF-a, za instalacije planirane u 2025. trebat će oko 194 miliona trojskih unci (više od 6.000 tona) srebra. Iako se očekuje 15-postotni rast novih solarnih kapaciteta, potražnja za srebrom u industriji ove će godine pasti za oko sedam posto jer proizvođači koriste sve manje metala po proizvedenoj jedinici.

Prema Silver Instituteu, solarna industrija ove će godine činiti oko 17 posto ukupne svjetske potražnje za srebrom, što je manje od 21 posto zabilježenog 2024. godine.

Potraga za alternativama

S obzirom na to da srebro trenutno predstavlja više od polovice gotovinskih troškova u pretvaranju wafersa u solarne ćelije, proizvođači ubrzano traže načine da smanje potrošnju. Optimizira se proces metalizacije, srebrene vodilice i kontakti na ćelijama postaju sve tanji, a industrija prelazi na module bez klasičnih vodilica (tzv. 0BB tehnologija) koji smanjuju potrošnju srebra za 10-30 posto.

Istovremeno, istražuju se alternative poput srebrom obloženog bakrenog praha, koji se već koristi u heterospojnim (HJT) ćelijama. Cilj je zadržati performanse, ali smanjiti udio srebra u pastama s 30 na 10 posto. Ipak, potpuna zamjena metala nije blizu: bakar je tehnički zahtjevniji, sklon oksidaciji i traži dodatne materijale za zaštitu, što povećava troškove i otežava komercijalizaciju.

Bloomberg

Visoka cijena ostaje i nakon korekcije

Iako su se cijene metala sredinom sedmice djelomično oporavile, volatilnost ostaje visoka, a analitičari upozoravaju da su troškovi za industriju i dalje neprihvatljivo visoki. Tehnička korekcija nakon višemjesečnog rasta više je ublažila kratkoročne špekulacije nego što je promijenila temeljni trend.

"Rast cijena plemenitih metala potaknut je geopolitičkom neizvjesnošću i trgovinskim tenzijama, a ne stvarnom potražnjom", navode analitičari Standard Chartereda. Takva dinamika ostavlja solarni sektor u neugodnoj poziciji, između pritiska rastućih troškova i niskih tržišnih cijena.

Dok investitori i dalje traže utočište u zlatu i srebru, proizvođači solarnih ćelija suočeni su s paradoksom: metal koji omogućava proizvodnju čiste energije postaje sve skuplja prepreka njenoj isplativosti.