Ako mislite da je Zemlja zatrpana smećem, moramo vas razočarati jer situacija nije ništa bolja ni u svemiru. Tisuće komada svemirskog otpada neprestano kruži oko Zemlje, a njegove količine rastu proporcionalno s rastom svemirske industrije. Sve to sa sobom nosi i brojne rizike, a krivci za množenje ovog otpada su, kao i obično, ljudi. Uzevši to u obzir, kreatori prvog hrvatskog satelita CroCube na umu su imali održivost te poručuju da briga o okolišu uključuje i svemir.
Procjenjuje se da je sredinom prošle godine oko Zemlje letjelo oko deset tisuća aktivnih satelita. No na tome nećemo stati. Broj satelita aktivno raste, a procjenjuje se da će njihov broj do 2030. godine porasti na oko 60 tisuća. Također, puno govori i činjenica da se danas lansiranja raketa odvijaju više od tri puta tjedno.
Dok neki te brojke doživljavaju kao napredak i razvoj, realnost je da s rastom svemirske industrije raste i zagađenje svemira, a da svako novo lansiranje ima potencijal generirati sve više svemirskog otpada.
Rast svemirskog smeća
Kako otpad uopće dospije u svemir? Jednako kao što nastaje i bilo koji drugi otpad – ljudskim djelovanjem. Većinom završi u svemiru zbog lansiranja rakete i objekata koji nakon toga ostaju u orbiti.
Svemirski otpad najčešće podrazumijeva tisuće pokvarenih satelita i njihove slomljene dijelove | Depositphotos
Naziv "svemirski otpad" odnosi se na sve krhotine koje je napravio čovjek, a nalaze se u orbiti. No najčešće podrazumijeva tisuće pokvarenih satelita, njihove slomljene dijelove kao i ostatke svemirskih letjelica koji nastaju tijekom sudaranja s većim objektima.
Prema procjenama McKinsey & Companyja, u 2000. godini u svemiru je bilo oko osam tisuća komada otpada, do 2019. godine brojka je narasla na 20 tisuća i na tome nije stalo. Količine otpada u orbiti sve su veće, a prema podacima Europske svemirske agencije (ESA), sredinom prošle godine u svemiru se nalazilo oko 37 tisuća objekata većih od 10 centimetara. Pri tome vrijedi imati na umu i da postoji značajan dio otpada koji je premalen da bi se mogao pratiti.
Međutim, neovisno radi li se o otpadu veličine mrlje ili velikim ostacima raznih letjelica, oni predstavljaju značajnu prijetnju. Razlog tomu je brzina kojom se ti objekti kreću. Naime, objekti u orbiti dostižu brzine od 10 kilometara u sekundi, a to je oko 300 puta brže od maksimalne brzine na većini američkih autocesta.
CroCube prije razmještanja | CroCube
Održivost hrvatskog satelita
Imajući na umu štetu i zagađenje koje stvaramo svojim djelovanjem, tim koji stoji iza prvog hrvatskog satelita CroCube na važnosti je dao održivosti.
Prvi hrvatski satelit uspješno je lansiran krajem prošle godine, što je bio povijesni trenutak za Hrvatsku koja je time ušla u eru svemirske tehnologije. Do tog trenutka Hrvatska je bila jedina država Europske unije koja nije imala svoj satelit u svemiru.
CroCube u svojoj misiji fotografira Zemlju i provoditi znanstvena mjerenja na kojima će buduće hrvatske svemirske tvrtke moći temeljiti komercijalne projekte.
Danijela Jović | CroCube
No osim što je prvi pa time i posebnog značaja za Hrvatsku, CroCube je poseban i zato što je dizajniran s održivošću na umu. Prije svega, hrvatski tim je pazio na ekološki aspekt kod izbora partnera za lansiranje. Naime, kako je za Bloomberg Adriju objasnila Danijela Jović, voditeljica projekta CroCube, za samo lansiranje je korištena raketa Falcon 9 Elona Muska, koja sve iz velikog djela reciklira, odnosno koja se nakon ispuštanja satelita u orbitu vraća na Zemlju i ponovno koristi, što ekološki najprihvatljiviji oblik lansiranja satelita.
Također, za vrijeme orbitiranja CroCube neće pridonositi svjetlosnom onečišćenju zbog svoje izrazito kompaktne veličine i komponenti koje ne emitiraju svjetlosne signale.
"Satelit će u orbiti ostati do pet godina, nakon čega će prirodno deorbitira i izgara u atmosferi, što sprječava stvaranje svemirskog otpada", kazala nam je Jović.
CroCube
Dodala je i da su u izradi satelita koristili modularne komponente koje se mogu prilagoditi i koristiti u budućim misijama, čime se smanjuje trošak i povećava učinkovitost razvoja tehnologije.
"Održivost je ključan aspekt svemirskih misija, a naša je obveza brinuti o okolišu - i na Zemlji i u svemiru", zaključuje Jović.
.webp){kind=icon}
