Evropska komisija će u utorak 16. decembra, prema svemu sudeći, poništiti odluku o zabrani prodaje vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem nakon 2035. godine. Time Komisija praktički popušta pod snažnim pritiskom Njemačke, Italije i drugih zemalja s jakom automobilskom industrijom.
Prema dokumentima do kojih je došao Bloomberg News, iako se rasprave još vode i situacija se može promijeniti, razmatraju se moguće "rupe" u regulativi koje bi mogle dovesti do produženja roka za pet godina, pa čak i do potpunog ukidanja zabrane, tvrde izvori upoznati s pregovorima.
Strategija Komisije ide u smjeru dopuštanja nastavka korištenja motora s unutarnjim izgaranjem do 2040. godine u plug-in hibridima i električnim vozilima, ali uz stroge uvjete. To bi uključivalo korištenje naprednih biogoriva i tzv. e-goriva proizvedenih iz obnovljivih izvora, kao i upotrebu zelenog čelika u proizvodnji vozila.
Zabrana proizvodnje motora s unutarnjim izgaranjem proizašla je iz regulative iz 2023. godine, kojom je propisano da svi novi automobili i kombiji u EU nakon 2035. godine ne smiju ispuštati ugljikov dioksid. Ako dođe do pomjeranja roka, to bi predstavljalo najznačajnije povlačenje Evropske unije s njene zelene agende u posljednjih pet godina.
Potražnja za električnim vozilima razočarala industriju
Njemačka je posljednjih mjeseci predvodila kampanju za ukidanje zabrane, upozoravajući da bi ona imala snažan negativan učinak na ionako krhku domaću industriju.
"Evropska komisija iznijet će jasan prijedlog za ukidanje zabrane motora s unutarnjim izgaranjem", izjavio je u petak Manfred Weber, čelnik najveće političke skupine u Evropskom parlamentu, Evropske pučke stranke. "To je bila ozbiljna greška industrijske politike".
Ovaj zaokret rezultat je intenzivnog lobiranja kompanija poput Stellantisa i Mercedesa, koje su tražile smanjenje rizika od kazni koje bi u narednim godinama mogle premašiti milijardu eura. Njemačka se uključila u pritisak kako bi se ublažile političke napetosti i smanjila prijetnja gubitka radnih mjesta.
Njemačka je posljednjih mjeseci predvodila kampanju za ukidanje zabrane | Pixsell
"Ne možemo učiniti ništa ozbiljno za zaštitu klime ako nemamo konkurentan proizvodni sektor. Moramo što prije prilagoditi uvjete u Evropi kako bi ova industrija imala budućnost", poručio je njemački kancelar Friedrich Merz.
Prošlog mjeseca Merz je u pismu predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen upozorio da proizvođačima automobila treba veća fleksibilnost, s obzirom na to da potražnja za električnim vozilima nije ispunila očekivanja industrije.
"Veliki dijelovi evropske automobilske industrije, uključujući Njemačku, a posebno mislim na dobavljače, nalaze se u izuzetno teškoj ekonomskoj situaciji. Zato moramo što prije prilagoditi okvirne uvjete u Evropi kako bi ova industrija imala budućnost ovdje", napisao je.
Osim mogućeg ukidanja zabrane, Evropska komisija sutra bi trebala predstaviti i paket mjera za ubrzavanje prijelaza prema zelenijem prometu. Prema dokumentima koje je vidio Bloomberg News, one uključuju potporu evropskim proizvođačima malih električnih vozila. Ti proizvođači bili bi izuzeti od dijela sigurnosnih i okolišnih zahtjeva na razdoblje od deset godina, a predviđene su i subvencije te rezervirana parkirna mjesta.
Ipak, Brisel ima ograničen utjecaj na način na koji države članice oblikuju lokalne porezne sisteme, pri čemu finansijski poticaji uvelike ovise o nacionalnoj fiskalnoj snazi.
Mogući rizici
Pauza koja bi velikim proizvođačima električnih vozila omogućila predah naišla je na oštre kritike zagovornika zelene politike. Smatraju da bi takva fleksibilnost mogla usporiti razvoj u Evropi i dodatno povećati tehnološki zaostatak u odnosu na američku Teslu i kineske konkurente poput BYD-a. Prema njihovom mišljenju, Evropa riskira da postane bastion zastarjele tehnologije i da dodatno oslabi svoju konkurentnost.
"Ono što se sada događa alarm je za industriju", kaže Jos Delbeke, profesor na Evropskom univerzitetskom institutu u Firenci i bivši visoki dužnosnik EU-a za klimatsku politiku.
"Određena fleksibilnost možda je opravdana, ali ona mora biti privremena. U suprotnom riskiramo promašivanje klimatskih ciljeva i gubitak tehnološke utrke", upozorava.
Kritike stižu i iz samog sektora električnih vozila, gdje tvrde da će ovakvo povlačenje samo dodatno ojačati poziciju Kine.
"Tehnologija je spremna, infrastruktura za punjenje postoji, potrošači su spremni. Pa što onda čekamo?", rekao je za Reuters izvršni direktor Polestara Michael Lohscheller.
"Postoji opasnost da se stvori konfuzija oko smjera u kojem se ide", izjavio je za Bloomberg William Todts, direktor organizacije Transport & Environment, koja se zalaže za čistu prometnu politiku u Evropi.
"Velik je rizik da izgubimo još nekoliko godina raspravljajući o tome kako bi industrija budućnosti trebala izgledati", dodaje.
Zelena tranzicija kao žrtva populizma
Cijena zelene tranzicije izuzetno je osjetljivo pitanje za vlade u vrijeme jačanja populizma. Te su se bojazni jasno vidjele i ranije ovog mjeseca, kada je EU postigao preliminarni dogovor o novom klimatskom cilju za 2040. godinu.
Paket uključuje i jednogodišnje odgađanje novog sistema trgovanja emisijama za goriva u prometu i grijanju, do 2028. godine. Nekoliko država i eurozastupnika tražilo je odgodu zbog straha da bi sistem mogao povećati troškove energije i izazvati nezadovoljstvo birača.
Iako bi to dugoročno poskupjelo vožnju vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem i time učinilo električna vozila privlačnijima, političari strahuju da bi takav potez mogao potaknuti novi val nezadovoljstva.
Pod pritiskom populističkih stranaka skeptičnih prema klimatskim politikama, zelene mjere sve se češće prikazuju kao prijetnja prosperitetu. Vlade se zato sve više priklanjaju zaštiti tradicionalnih proizvodnih sektora, nastojeći izbjeći dodatne političke napetosti.
.webp){kind=icon}
