Gubitak tropskih šuma prošle je godine znatno usporio i pao za 36 posto nakon što je 2024. dosegnuo rekordnu razinu. Unatoč tome, svijet je i dalje izgubio 4,3 milijuna hektara prašume - površinu približno veličine Danske, odnosno više od 11 nogometnih igrališta svake minute.
Novi podaci sa Sveučilišta Maryland, objavljeni kroz platformu Global Forest Watch organizacije World Resources Institute, pokazuju da se gubitak primarnih, odnosno zrelih i uglavnom netaknutih vlažnih tropskih šuma u 2025. usporio. Ipak, i dalje je bio za 46 posto veći nego prije deset godina, a prošla godina donijela je i svojevrsno zatišje u požarima nakon iznimno loše 2024. godine. Požari u tropskim područjima sve su češći zbog viših temperatura i izraženijih suša.
Izvan tropskih područja utjecaj klimatskih promjena vidio se još jasnije. U Kanadi su požari progutali 5,3 milijuna hektara šuma, zbog čega je 2025. postala druga najgora požarna godina u povijesti zemlje. Francuska je zabilježila najteži gubitak šumskog pokrova zbog požara otkad postoje podaci, čak sedam puta veći nego godinu prije.
Analiza gubitak šuma tumači široko. Ne odnosi se samo na krčenje šuma zbog poljoprivrede, nego uključuje i komercijalnu sječu te štete nastale zbog prirodnih poremećaja.
Stopa krčenja prošle je godine pala, ali je i dalje ostala relativno visoka | Bloomberg
Na klimatskom samitu COP26 2021. više od 100 zemalja obećalo je zaustaviti i preokrenuti gubitak šuma do 2030. godine. Svijet je još daleko od tog cilja jer širenje poljoprivrede i požari i dalje uništavaju važna žarišta bioraznolikosti i prirodne spremnike ugljika.
Prema World Resources Instituteu, odnosno WRI-ju, gubitak šuma u 2025. i dalje je bio oko 70 posto previsok da bi zemlje ostale na putu prema zadanom roku.
"Ostvariti taj cilj u idućim godinama neće biti lako jer su šume sve izloženije klimatskim promjenama, a istodobno raste potražnja za hranom, energijom i sirovinama koje dolaze iz šuma i s područja na kojima se nalaze", rekla je Elizabeth Goldman, suvoditeljica Global Forest Watcha pri World Resources Institute, tijekom brifinga za medije.
Poljoprivreda je u 2025. bila najveći pokretač gubitka šumskog pokrova u tropskim područjima. To uključuje i veliku industrijsku proizvodnju i egzistencijalnu poljoprivredu. U zemljama poput Brazila i Bolivije najveći pritisak dolazio je od stočarstva i uzgoja soje, dok su u Peruu, Laosu i drugim državama gubitke poticali uzgoj koke, uljne palme i drugih kultura.
U većem dijelu bazena rijeke Kongo razlozi su ipak drugačiji. Krčenje šuma ondje se više povezuje s promjenama u načinu obrade zemljišta, potražnjom za ogrjevnim drvom i siromaštvom.
Požari se sve više preklapaju s tim pritiscima. Prema WRI-ju, u posljednje tri godine progutali su dvostruko više šumskog pokrova nego u razdoblju od 2003. do 2005. godine. U tropskim područjima većinu požara izaziva ljudska aktivnost, no sve topliji i suši uvjeti povezani s klimatskim promjenama čine šume zapaljivijima, pa se požari šire dalje i izazivaju veću štetu.
Brazil, u kojem se nalazi dvije trećine Amazone, najveće prašume na svijetu, zabilježio je najveći apsolutni gubitak primarnih šuma. No taj je gubitak smanjio za 42 posto u odnosu na godinu prije. Izvješće taj pad povezuje sa snažnijom okolišnom politikom i strožom provedbom propisa za mandata predsjednika Luiza Inácija Lule da Silve.
Požari danas uništavaju šume dvostruko brže nego prije dvadesetak godina | Bloomberg
Taj napredak oštro odudara od 2024. godine, kada je brazilski dio Amazone pogodila najgora suša otkad postoje mjerenja, što je potaknulo nezapamćene šumske požare.
André Lima, brazilski tajnik za kontrolu krčenja šuma, rekao je u telefonskom razgovoru da se politika zemlje prema šumama oslanja na "dvije isprepletene agende": suzbijanje krčenja šuma i kontrolu požara. Dodao je da je vlada 2023. godine, nakon Lulina povratka na vlast, ponovno pokrenula savezni plan protiv krčenja šuma te da se sada vide prvi rezultati. Pozivajući se na službene brazilske podatke, Lima je rekao da je krčenje Amazone u 2025. palo za 50 posto u odnosu na 2022. godinu.
Kada je riječ o požarima, Lima smatra da nagli rast potkraj 2024. ne treba gledati toliko kao slom javnih politika, nego kao posljedicu iznimnih klimatskih uvjeta: snažnog El Niña, zagrijavanja sjevernog Atlantika i dvije uzastopne godine suše, zbog kojih je Amazona postala mnogo zapaljivija. Dodao je da je vlada otad pojačala odgovor, izdvojila 380 milijuna dolara za kontrolu požara, uvela nova pravila prevencije i povećala potporu državnim vatrogasnim postrojbama te uključivanju općina.
"Dobra godina je dobra godina, ali trebaju vam dobre godine zauvijek ako želite očuvati tropsku prašumu", rekao je Matthew Hansen, znanstvenik za daljinska istraživanja sa Sveučilišta Maryland i direktor tamošnjeg laboratorija Global Land Analysis and Discovery (GLAD). "Vijesti iz ove godine nam se sviđaju."
.webp){kind=icon}
