text size
Švicarski upravitelj imovinom Edmond de Rothschild Group od ljeta bilježi sve više upita klijenata zabrinutih zbog sve intenzivnije sezone šumskih požara u Europi, koja mijenja način na koji ulagači procjenjuju rizike za svoje portfelje u regiji.
“Posebno klijenti privatnog bankarstva postavljaju sve više pitanja”, rekao je Eric de Tessieres, direktor za održivost u Edmond de Rothschildu, koji upravlja imovinom vrijednom oko 250 milijardi dolara.
Jedna klijentica čiji je portfelj usmjeren na Europu, primjerice, “vrlo je konkretno pitala utječe li to na vrijednost njezina portfelja nekretnina, posebno pojedinih nekretnina u njemu”, rekao je de Tessieres u intervjuu.
“Ako premije osiguranja previše porastu ili ako nekretninu postane teže iznajmiti, to će neizbježno utjecati na njezinu vrijednost”, dodao je.
Komentari dolaze nakon niza ekstremnih toplinskih valova koji su pokazali koliko je velik dio Europe nespreman za šumske požare, suše i druge posljedice velikih vrućina.
Ekonomisti upozoravaju da će vrućine kratkoročno naštetiti europskom gospodarskom rastu jer utječu na sve, od produktivnosti do cijena sirovina. Ulagači sada pokušavaju procijeniti što sve to znači za njihove portfelje.
“Događaji ovog ljeta, toplinski valovi i šumski požari, omogućili su nam da ponovno otvorimo tu temu s klijentima”, rekao je de Tessieres. “Budući da su naši klijenti uglavnom iz Europe, pitanja od ovog ljeta zaista pristižu mnogo češće, daleko češće nego tijekom velikih požara u Los Angelesu.”
De Tessieres kaže da Edmond de Rothschild sada namjerava češće procjenjivati vrijednost portfelja kako bi utvrdio koja je imovina najizloženija. “Ti rizici povezani s klimatskim promjenama utjecat će na cijenu ili atraktivnost određene imovine.”
Rast temperatura u Europi, kontinentu koji se zagrijava najbrže na svijetu, već je potaknuo upozorenja osiguravatelja, mirovinskih fondova i središnjih banaka. Europska središnja banka (ECB) prilagođava način na koji vrednuje kolateral koji banke koriste u operacijama osiguravanja likvidnosti zbog utjecaja klimatskih promjena na vrijednost imovine.
Istodobno, tržišta još nisu uračunala dugoročne klimatske rizike u cijene, rekla je ovog mjeseca Louise Kooy-Henckel, globalna direktorica za održiva i tranzicijska rješenja u BlackRocku.
De Tessieres kaže da njegovi timovi “još analiziraju i pokušavaju razumjeti” kako se posljedice rasta temperatura “šire kroz pojedine sektore i geografska područja. Kada završe tu analizu, tada će se donositi stvarne investicijske odluke.”
Upravitelj imovinom također pokušava dobiti “veći pristup podacima osiguravatelja i reosiguravatelja te bolji uvid u njih”, rekao je.
Među profesionalnim ulagačima sve je veća potreba “za dodatnim podacima kako bi mogli procijeniti utjecaj fizičkih rizika na prisilni prekid poslovanja, ali i na cijeli lanac vrijednosti određene kompanije. Isto vrijedi i ako se klimatska katastrofa dogodi u drugom dijelu svijeta u kojem kompanija ima velik broj dobavljača.”
Istodobno, Edmond de Rothschild želi ulagati u kompanije koje bi mogle profitirati od rizika koji dolaze.
“Naši timovi također rade na prepoznavanju investicijskih prilika koje proizlaze iz tih fizičkih klimatskih rizika”, rekao je de Tessieres. Kao primjer naveo je kompanije koje razvijaju rješenja za hlađenje koja nadilaze klasične klimatizacijske sustave, posebno za industrijske objekte.
“Tu su i kompanije koje nude čitav niz rješenja za borbu protiv požara, primjerice proizvođači vatrootpornih proizvoda”, rekao je. “To su prilike koje su naši upravitelji portfeljima prepoznali i koje nastavljaju tražiti.”
Što kaže Bloomberg Intelligence:
Najtopliji lipanj i srpanj dosad zabilježeni u zapadnoj Europi, uz sve intenzivnije šumske požare i poplave, povećavaju potrebu za prilagodbom klimatskim promjenama i potiču višegodišnji ciklus kapitalnih ulaganja u infrastrukturu, poljoprivredu, promet i energetiku.
Industrijske kompanije poput Schneider Electrica, Prysmiana, ABB-a i Wärtsiläe mogle bi imati koristi od više tih potreba jer se ulaganja u otpornost na klimatske promjene preklapaju s ulaganjima u elektroenergetske mreže, skladištenje energije i sustave hlađenja.
Štete od poplava u razdoblju od 2020. do 2025. dosegnule su 88,6 milijardi eura, što ubrzava ulaganja u prevenciju, odvodnju i zaštitnu infrastrukturu te ide u prilog kompanijama poput Accione i Marshallsa.
Ekstremne vrućine trebale bi povećati i potražnju za sustavima grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC), od čega bi mogli imati koristi NIBE i Carrier. Klimatizacijske uređaje ima tek 23 posto europskih kućanstava, što upućuje na dugotrajan ciklus ugradnje novih i modernizacije postojećih sustava.
.webp){kind=icon}
