Rekordne vrućine dijele kompanije na gubitnike i dobitnike

Ekstremne vrućine više nisu povremena ljetna pojava, nego trajan čimbenik koji sve više utječe na poslovanje kompanija. U Sjevernoj Americi snažni toplinski valovi danas se javljaju dvostruko češće nego sredinom prošlog stoljeća, a u Europi i Latinskoj Americi taj se trend ubrzava još brže.

Rekordno visoke ljetne temperature sve češće opterećuju infrastrukturu i povećavaju gospodarsku štetu. No posljedice nisu jednake za sve. Dok ekstremne vrućine nekim industrijama otežavaju poslovanje, drugima otvaraju nove prilike za rast.

Zbog toga investitori na Wall Streetu sve više pokušavaju prepoznati koje će kompanije biti među dobitnicima, a koje među gubitnicima klimatskih promjena. To, međutim, nije jednostavan zadatak.

"To je pitanje vrijedno bilijun dolara", kaže Gernot Wagner, klimatski ekonomist sa Sveučilišta Columbia. Dodaje da "znanost na mnogo načina tek sustiže stvarnost", pa ulagačima treba vremena da spoznaje iz klimatskih modela pretoče u konkretne procjene vrijednosti kompanija.

Ipak, svaki novi toplinski val donosi jasniju sliku o tome kako više temperature utječu na poslovne rezultate kompanija. Ovo su neke od industrija u kojima su se već pokazali najveći rizici, ali i nove poslovne prilike.

Toplinski valovi povećavaju potražnju za mrežnom opremom

Kad ekstremne vrućine povećaju potrošnju klima-uređaja, elektroenergetska mreža dolazi pod velik pritisak. Oprema se brže troši, a kvarovi postaju češći. Problem je posebno izražen u Sjevernoj Americi i Europi, gdje je velik dio mreže izgrađen prije nekoliko desetljeća, kada su klimatski uvjeti bili znatno blaži.

Zbog toga energetske kompanije ubrzavaju ulaganja u modernizaciju mreže. U New Yorku, gdje bi se broj dana s temperaturama iznad 35 Celzijevih stupnjeva do 2030. mogao učetverostručiti, lokalni distributer Con Edison prije ljeta izdvojio je 3,9 milijardi dolara za zamjenu zastarjele infrastrukture.

To otvara velike prilike proizvođačima transformatora, kabela i velikih baterijskih sustava za pohranu energije, kao i tvrtkama koje se bave projektiranjem i održavanjem elektroenergetske mreže, poput MasTeca, kaže Andrew John Stevenson, analitičar Bloomberg Intelligencea.

Prema njegovim riječima, rast ulaganja odnosi se i na planirane modernizacije i na hitne intervencije nakon vremenskih nepogoda. Ekstremne vrućine često preopterećuju distribucijsku mrežu, zbog čega raste potražnja za specijaliziranim uslugama svaki put kada dođe do ispada ili kvarova.

Elektroenergetske mreže među prvima osjećaju posljedice sve češćih toplinskih valova | Bloomberg

Primjerice, kada je snažan toplinski val 2006. godine izazvao brojne kvarove na transformatorima diljem Kalifornije i ostavio bez struje više od milijun ljudi, lokalni distributer Pacific Gas and Electric morao je odmah zamijeniti neispravnu opremu. Prema regulatornim podnescima, upravo su tada proizvođači opreme za elektroenergetsku mrežu i tvrtke koje su sudjelovale u sanaciji kvarova ostvarili milijunske prihode.

Iako svaki toplinski val ne uzrokuje prekide u opskrbi električnom energijom, proizvođači opreme i tvrtke koje je ugrađuju imaju dobre izglede ostvariti dodatni rast kako ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći, a potreba za hitnim popravcima raste, kaže Stevenson.

Napredni sustavi hlađenja postaju veliki posao

Ubrzana izgradnja podatkovnih centara za razvoj umjetne inteligencije pretvorila je hlađenje računalne opreme u jedan od najvećih operativnih izazova. Sve više temperature zraka pritom dovode klasične sustave grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC) do njihovih granica.

Tijekom nezapamćenog toplinskog vala u Londonu 2022. godine sustavi hlađenja u podatkovnim centrima Googlea i Oraclea nisu uspjeli održati potrebnu temperaturu pa su operateri morali hitno ugasiti dio poslužitelja kako bi spriječili ozbiljna oštećenja opreme.

S druge strane, takvi događaji otvaraju nove poslovne prilike kompanijama koje razvijaju napredne sustave tekućinskog hlađenja i specijalizirana HVAC rješenja.

"Potražnja povezana s umjetnom inteligencijom sve se više udaljava od tradicionalnog hlađenja zrakom", kaže Garvin Jabusch, glavni investicijski direktor Green Alpha Advisorsa. Dodaje da istodobno raste i potražnja za softverom koji upravlja hlađenjem podatkovnih centara i optimizira njegovu učinkovitost.

Carrier Global, čiji proizvodi uključuju sustave za izravno hlađenje računalnih čipova, u travnju je izvijestio ulagače da je snažan priljev narudžbi u prvom tromjesečju omogućio kompaniji da već tada osigura prodaju podatkovnim centrima na razini cijele godine.

Sličan trend bilježe i Trane Technologies te Johnson Controls, koje velik dio nedavnog rasta prihoda pripisuju sve većim ulaganjima podatkovnih centara u napredna rješenja za hlađenje.

Vrućine povećavaju troškove prijevoznika

Podatkovni centri nisu jedini koji prilagođavaju sustave hlađenja. Sve više prijevozničkih kompanija ugrađuje klima-uređaje u kamione, iako oni u prošlosti često nisu bili standardna oprema.

Jedan od primjera je UPS. Nakon prijetnje velikim štrajkom 2023. godine logistički div dogovorio je sa sindikatima da će ubuduće kupovati isključivo dostavna vozila s klima-uređajima, a tisuće postojećih kamiona koji prometuju najtoplijim dijelovima SAD-a naknadno će opremiti klimatizacijom.

Istodobno i regulatori pooštravaju pravila zaštite radnika od vrućina. Indijsko Ministarstvo cestovnog prometa i autocesta nedavno je propisalo da svi novi kamioni srednje i teške kategorije moraju imati klimatizirane kabine. To predstavlja veliku promjenu za tržište na kojem manje od pet posto voznog parka ima klima-uređaje.

Iako takve mjere povećavaju sigurnost vozača, prijevozničkim kompanijama donose i veće troškove. Ne radi se samo o ulaganjima u nova vozila ili preinakama postojećih. Klima-uređaji troše znatne količine goriva čak i kada kamioni miruju. Procjene pokazuju da teški kamion tijekom jednog sata stajanja potroši oko 0,8 galona dizela samo za hlađenje kabine.

Sve toplija ljeta prisiljavaju logističke kompanije na nova ulaganja u sigurnost i udobnost vozača | Depositphotos

Više temperature povećavaju troškove gradnje

Ne mogu sve industrije zaštititi radnike od toplinskih valova klima-uređajima. Zemlje poput Kine i Španjolske već imaju propise koji zaustavljaju radove na otvorenom kada temperature postanu opasno visoke. U SAD-u takva obveza ne postoji, ali građevinski radnici tijekom velikih vrućina ipak češće uzimaju stanke, kaže Andrew John Stevenson.

Kraće radno vrijeme i pad produktivnosti tijekom visokih temperatura američkom su građevinskom sektoru između 2001. i 2023. godine prouzročili gospodarski gubitak od oko 38 milijardi dolara, pokazuje istraživanje Sveučilišta Duke objavljeno prošle godine.

Prema procjenama Bloomberg Intelligencea, kada temperatura poraste s oko 32 na gotovo 38 Celzijevih stupnjeva, troškovi rada građevinskih kompanija u prosjeku rastu za 5,7 posto.

"To je zapravo vrlo konzervativna procjena", kaže Stevenson, autor istraživanja. "Ako tijekom dana ne možete raditi 20 ili 30 posto vremena, ne čekaju samo radnici. Stoje i strojevi, oprema i sav kapital uložen u gradilište", objašnjava. Dodaje da u uvjetima sve češćih ekstremnih vrućina takvi gubici postaju značajan i trajan trošak za građevinske tvrtke.