Više kamatne stope, a time i veće rate otplate kredita sve više pogađaju i kupce stanova i vlasnike nekretnina. Potražnja opada od Sidneja do Stokholma, jer centralne banke podižu kamatne stope najbržim tempom u posljednjih nekoliko decenija, smanjujući cijene kuća.
Brzo hlađenje tržišta nekretnina - glavnog izvora bogatstva domaćinstava - predstavlja novu prijetnju globalnoj recesiji. Iako dosadašnji pad cijena nije ni blizu nivoa finansijske krize iz 2008. godine, tržište nekretnina je ključna varijabla za centralne bankare koji žele da smanje inflaciju bez narušavanja povjerenja potrošača i izazivanja duboke recesije.
U međuvremenu, Australija i Kanada se već suočavaju s dvocifrenim padom cijena kuća, a ekonomisti vjeruju da je ovo samo početak.
Dolazi zahlađenje
"U 2023. i 2024. godini vidjet ćemo globalno sinhronizovan pad vrijednosti tržišta nekretnina", rekao je Hideaki Hirata s Univerziteta Hosei, bivši ekonomista Banke Japana i koautor analize globalnih cijena stanova Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Hirata upozorava da će biti potrebno neko vrijeme da se puni efekat agresivnog povećanja kamatnih stopa osjeti u potrošnji domaćinstava.
Manja potražnja za nekretninama je značajan preokret u odnosu na proteklih nekoliko godina, kada je politika centralne banke dozvoljavala "jeftin" novac, a zatim je potražnju ubrzala epidemija virusa korona, zbog koje su ljudi tražili veće domove koji su bili prihvatljivi za rad na daljinu. Sada se mnogi suočavaju s većim ratama kredita.
"Mlade porodice koje su se zadužile nikada nisu vidjele tako nagli porast kamatnih stopa, a plate padaju, gledano u realnim vrijednostima", rekao je Rob Subbaraman, šef odjeljenja za istraživanje globalnih tržišta u Nomura Holdingsu. "To bi mogao biti veliki šok za njih."
U nekim zemljama više kredita s promjenljivom stopom
Međutim, izloženost riziku zajmoprimaca uveliko varira od zemlje do zemlje. U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), naprimjer, većina kupaca se oslanja na stambene kredite s fiksnom kamatnom stopom do 30 godina. Stambeni krediti s promjenljivom kamatnom stopom u posljednjih pet godina predstavljali su u prosjeku tek oko sedam odsto svih zaključenih kredita.
Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanada su imali najveću koncentraciju kredita s varijabilnom kamatnom stopom u odnosu na novoizdate kredite u 2020. godini, prema majskom izvještaju agencije Fitch Ratings. Najgore je u Australiji, gdje su cijene kuća u avgustu zabilježile najveći mjesečni pad u skoro četiri decenije. Ako su zajmoprimci do sada mogli da pokriju veće troškove kredita, sljedeća godina će biti prekretnica. U Australiji se kratkoročni krediti daju na relativno kratak period od dvije do tri godine.
Intervencija države
Bloomberg
Tako je, naprimjer, vlada u Poljskoj, gdje su se mjesečne uplate nekim zajmoprimcima već udvostručile zbog rasta kamata, omogućila privremenu obustavu otplate kredita, ali na najviše osam mjeseci. Time je smanjen profit banaka koje su bile prinuđene da se obezbjeđuju rezervama.
Kina se također bori s rastućom krizom u sektoru nekretnina, koja je povezana s talasom neplaćanja kredita. U Švedskoj, koja je bila jedno od najtoplijih tržišta u Evropi, cijene kuća su pale za oko osam odsto od proljeća, a većina ekonomista sada očekuje pad od 15 odsto. Rastuće kamatne stope takođe vrše pritisak na kompanije koje se bave nekretninama, a koje su se u velikoj mjeri zadužile na tržištima obveznica kako bi finansirale svoje poslovanje, ostavljajući investitore sve zabrinutijim za njihovu sposobnost da refinansiraju taj dug.
Pad cijena se takođe ubrzava u Velikoj Britaniji. Bloombergova analiza pokazuje da cijene stambenog prostora stagniraju ili padaju u skoro polovini londonskih opština. Finansijska kompanija HSBC Holdings upozorila je da je Velika Britanija na "piku pada u sektoru stambenog prostora" i da će potražnja vjerovatno pasti za petinu tokom sljedeće godine.
Slovenija
Bloomberg Adria Slovenija izvijestila je da je u drugom kvartalu godine prosječna cijena kvadrata korištenog stana na republičkom nivou u Sloveniji dostigla 2.648 evra. Međugodišnji rast iznosio je 16 odsto, a na kvartalnom nivou cijene su bile više za dobra dva procenta, pokazuju podaci Capital Geneticsa.
Nakon 2021. godine, kada je došlo do rekordnog rasta cijena stambenih nekretnina u Sloveniji, cijene će u 2022. biti umjerene. U 2021. godini cijene stanova u višestambenim zgradama porasle su za oko 15 odsto, a stambenih kuća za 13 odsto, saopštila je Geodetska uprava Republike Slovenije.
Najviše cijene su u Ljubljani. Ovdje su kupci morali da izdvoje u prosjeku 3.644 evra po kvadratu starogradnje, što je 11 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Rast cijena u glavnom gradu usporava. U odnosu na prvi kvartal, kada je cijena kvadrata bila 3.606 evra, cijene ipak jesu više. I dalje se bilježe rekordne vrijednosti.
- Uz pomoć Pia Bedene
.webp){kind=icon}
