Očekuje se da će inicijative američkog predsjednika Donalda Trumpa za stvaranje novog svjetskog poretka, a kroz uvođenje niza novih carina, reducirati svjetsku privredu i intenzivirati tenzije u odnosima SAD-a sa saveznicima i rivalima. Prve naznake štetnog utjecaja carina na američku ekonomiju već su na pomolu.
Trump i njegov tim, razumljivo, imaju potpuno drugačiji pogled na tu situaciju. Oni ističu da će prihodi od carina kompenzirati poreske olakšice koje je Kongres produžio u junu, dok istovremeno navode da bi nove investicije kompanija, kao i država, trebalo da osiguraju nova radna mjesta.
Činjenica da većina zemalja, uključujući zemlje EU i Japan, prihvata inicijalne sporazume i ne uzvraća na veće carine potkrepljuje Trumpovu carinsku politiku.
Predsjednik Donald Trump tokom objave uzajamnih carina u aprilu; Foto: Bloomberg
Američki predstavnik za trgovinu Jamieson Greer izjavio je 7. augusta u komentaru za New York Times da su Trumpove carine donijele novu eru u globalnoj ekonomiji za samo nekoliko mjeseci. Breton Woodski monetarni sistem zamijenjen je novim sistemom koji je Greer nazvao "Turnberry sistem", po Trumpovom golf klubu u Škotskoj, gdje su SAD i EU krajem jula objavili sporazum o obnovi trgovinskog odnosa između ovih dviju zemalja.
Novi aranžman bazira se na jednostavnoj premisi, napisao je Greer: "Predsjednik Trump prepoznaje pristup najprivlačnijem potrošačkom tržištu na svijetu kao moćan podsticaj, a carine kao efikasno sredstvo pritiska".
Carinske stope, uvedene za gotovo sve američke trgovinske partnere, stupile su na snagu 7. augusta i dostigle su rekordne nivoe. Tako visoke carine nisu viđene od 1930. godine, kada su Smoot-Hawley zakonom uvedene carine koje su rezultirale pogoršanjem i produžavanjem Velike depresije.
Prema navodima Bloomberg Economicsa, Trumpove mjere će povećati prosječnu američku carinsku stopu na 15,2 posto, na nivo daleko iznad prošlogodišnjih 2,3 posto. To bi moglo rezultirati smanjenjem svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za dva biliona dolara u odnosu na projekcije bez ovih mjera do kraja 2027, procjenjuje Bloomberg Economics.
Bakarne anode spremne za otpremu u postrojenju za preradu u Mačaliju (Čile), u aprilu; Foto: Bloomberg
Primirje u trgovinskom ratu s Kinom dovelo je do uvođenja carina od 30 posto na kinesku robu od SAD-a. Uvoz iz Ujedinjenog Kraljevstva i Singapura oporezovan je po stopi od 10, dok je uvoz iz EU i Japana oporezovan po stopi od 15 posto. Na robu iz Švicarske primjenjuju se oštrije carine, i to od 39 posto, dok roba iz Indije, koju je Trump posebno sankcionirao zbog njenog snabdijevanja ruskom naftom, podliježe dodatnoj carini od 25 posto. Ako ta mjera stupi na snagu, kako je najavljeno za 27. august, ukupna stopa mogla bi da dostigne 50 posto, što bi većinu indijskog izvoza u SAD učinilo ekonomski neisplativim. Brazilska roba se također suočava sa carinama do 50 posto.
Ali stvari ne izgledaju tako jednostavno. Uprkos tome što je postavio rekordne carinske barijere, Trump je otvorio određene mogućnosti za njihovo zaobilaženje. Do 7. augusta, Trumpova administracija je oslobodila više od jednog biliona dolara robe od novih carina, odnosno više od trećine američkog uvoza u 2024, pokazuje analiza Bloomberga. Taj broj mogao bi da poraste uslijed uvođenja netransparentnog sistema koji pojedinim velikim američkim kompanijama i industrijama omogućava ostvarivanje carinskih olakšica.
Ključna pitanja u pogledu dodatnih carina, kao i najavljenih preliminarnih sporazuma s nekoliko američkih trgovinskih partnera ostaju i dalje otvorena. Ipak, izvjesno je da će Trumpov carinski režim iznjedriti malo pobjednika i mnogo gubitnika.
Evo trenutnog stanja.
Koje nove carine su na snazi u SAD-u?
Trump je ciljao na robu iz svih zemalja uvoznica, a uveo je posebne naknade na uvoz za specifične industrije. Carinske stope koje je Trump uveo uključuju:
• Kumulativnu dodatnu stopu od najmanje 30 posto na mnoge proizvode iz Kine, s nekim značajnim izuzecima. To predstavlja smanjenje u odnosu na nivo od 145 posto, koji je bio kratkotrajno dostignut u aprilu usred eskalacije uzajamnih mjera. Primirje koje su te dvije zemlje postigle sredinom maja ističe 12. augusta.
• Minimalnu osnovnu carinu od 10 posto na ostali uvoz, s nekim izuzecima. Roba iz zemalja koje sa SAD-om bilježe najveće trgovinske suficite suočava se s onim što administracija naziva "uzajamnim carinama" koje se kreću u rasponu od 10 do 41 posto, a većina ih je stupila na snagu 7. augusta.
• Roba iz Kanade i Meksika koja nije pokrivena sporazumom o slobodnoj trgovini SAD-Meksiko-Kanada, ili USMCA, suočava se sa carinama od 35 za Kanadu i 25 posto za Meksiko. Uvoz energije iz Kanade oporezovan je po stopi od 10 posto.
• Uvoz iz EU, Japana i Južne Koreje suočava se sa carinom od 15 posto skladno odredbama preliminarnog sporazuma koji je Trump najavio, iako u slučaju EU postoje izuzeci koji se odnose na avione i dijelove aviona, kao i određene generičke lijekove i hemikalije.
• Dodatnu carinu od 40 posto na robu koja se smatra pretovarenom, što znači da je preusmjerena kroz drugu zemlju s namjerom izbjegavanja većih carina. Trumpova administracija još uvijek nije precizirala takozvana pravila porijekla koja će primjenjivati na pretovarenu robu.
• Carine na industrijske metale: taksu od 50 posto na uvoz proizvoda od čelika i aluminija, i stopu od 50 posto na uvoz poluobrađenih proizvoda od bakra, kao što su cijevi i žice, i proizvoda od bakra, kao što su električne komponente.
• Stopu od 25 posto na uvoz potpuno sklopljenih automobila, s nekim izuzecima za automobile koji dolaze iz Kanade i Meksika. Carina od 25 posto na uvoz dijelova vozila uvodi se postupno tokom dvogodišnjeg perioda, iako su komponente automobila koje su u skladu sa USMCA oslobođene. Uvoz automobila iz Japana, Južne Koreje i EU suočava se sa stopom ispod 15 posto kao dio njihovih trgovinskih sporazuma.
• Izuzeće od carine "de minimis", koje je dozvoljavalo malim paketima s maloprodajnom vrijednošću ne višom od 800 dolara, čiji je uvoz u SAD bio oslobođen carine, prestaje da važi za sve trgovinske partnere od 29. augusta. Ovo izuzeće je već ukinuto za takve pakete male vrijednosti koji se uvoze iz kontinentalne Kine, kao i iz Hong Konga.
Za sveobuhvatan spisak Trumpovih carina i procjenu njihovog ekonomskog utjecaja, pogledajte Bloombergov sistem za praćenje carina.
Trumpov trgovinski rat gurnuo je američke carine na nivoe koji nisu viđeni decenijama; prosječna stopa američkih carina posljednji put je premašila 15 posto tokom 1930-ih; Izvor: Američka komisija za međunarodnu trgovinu, Bloomberg Economics
Koje zemlje su najteže pogođene Trumpovim carinama?
Indija je potencijalno među najugroženijima. "Uzajamna" carinska stopa od 25 posto na njen uvoz u SAD premašuje stope za koje Trump tvrdi da je dogovorio s određenim jugoistočnim azijskim zemljama, a koje su konkurenti Indiji u njenom nastojanju da zamijeni Kinu u američkim lancima snabdijevanja, mada se navodi da se pregovori i dalje nastavljaju.
Roba iz Indonezije oporezovana je stopom od 19, a ona iz Vijetnama sa 20 posto. Pored toga, Trump prijeti dodatnom carinom kako bi sankcionirao Indiju zbog uvoza ruske nafte. Očekuje se da bi ona trebalo da stupi na snagu krajem augusta. Ako se to desi, indijski izvoz u SAD mogao bi da padne za 60 posto, uzrokujući pad BDP-a Indije od 0,9 posto, procjenjuje Bloomberg Econimics.
Administracija Joea Bidena hvalila je Indiju kao novog "friend-shoring" partnera SAD-a, a ona je tokom proteklih nekoliko godina postala i važan geostrateški partner Washingtona. Član je takozvane Četvorke, neformalne grupe zemalja koja uključuje SAD, Japan i Australiju.
Švicarska se nalazi u sličnoj poziciji kao Indija. Trump je toj zemlji nametnuo carinu na uvoz od 39 posto na satove i čokoladu, iako ključna roba kao što su farmaceutski proizvodi i zlato ostaje oslobođena. Proizvodi koji se u SAD izvoze iz švicarskih susjeda, zemalja EU, suočavaju se s daleko nižom osnovnom stopom od 15 posto.
Ko profitira od Trumpove carinske politike?
Do sada su najviše profitirale kompanije koje su ostvarile izuzeće od carina. Izvršna naredba od 2. aprila, kojom je Trump najprije uveo carine grupisane po zemljama, uključivala je aneks od 37 stranica s više od 1.000 carinskih kodova za izuzete proizvode. Neki od njih vjerovatno će biti privremeni, ali čak i kratkoročno oslobađanje može značajno koristiti kompanijama. Pored toga, neke velike korporacije, kao što je Apple Inc., uspjele su dogovoriti duža izuzeća.
Logo Applea; Foto: Bloomberg
Trump je 11. aprila na listu izuzetih proizvoda uvrstio pametne telefone, laptope i druge potrošačko-tehnološke proizvode. To je značilo da su iPhonei i drugi proizvodi Applea izbjegli carinske stope uvedene 6. augusta. Izvršni direktor Applea Tim Cook pridružio se Trumpu u Ovalnom uredu s najavom da će tokom naredne četiri godine kompanija povećati svoje investiranje u SAD na 600 milijardi dolara. Ta kompanija je zauzvrat ostvarila ne samo izuzeće od postojećih, odnosno novih carina, već i od budućih carina na poluprovodnike i proizvode koji ih sadrže.
Prema nedavnoj analizi Bloomberga, kompanije koje su dobile izuzeće uštedjele su čak 19 milijardi dolara u periodu od samo dva mjeseca nakon Trumpove najave carina 2. aprila. Zajedno sa Appleom i drugim velikim kompanijama, među njima je i južnokorejski Samsung Electronics Co. Tehnološki sektor izbjegao je više od sedam milijardi dolara carina u samo ta dva mjeseca, prema zvaničnim trgovinskim podacima.
Je li Kina pobjednik ili gubitnik?
Konačan pobjednik mogla bi biti Kina. Iako je kineski izvoz u SAD opao, postoje naznake da ta zemlja pronalazi druga tržišta na kojima plasira svoju robu. Šire posmatrano, nazire se rizik da bi neprijateljski nastrojena Amerika mogla okrenuti druge zemlje ka Kini uvjerivši ih da je ona pouzdaniji ekonomski partner.
Dok Trump postavlja carinske barijere oko SAD-a, on također rizikuje da je pretvori u protekcionističko ostrvo u globalnoj ekonomiji i otvori nove mogućnosti za sve konkurentnije kineske proizvode. Iako kreirane da podrže domaću američku proizvodnju, Trumpove politike mogle bi u konačnici rezultirati skupljim sirovinama za američke fabrike. To bi ih učinilo manje, a ne više globalno konkurentnim. Istovremeno, Trump odvraća kupce izvoznih proizvoda, one u Kanadi, gdje su bojkoti američke robe već uzeli maha, kao i u Indiji, gdje su političari ogorčeni zbog Trumpovog pokušaja da prisili zemlju da obustavi snabdijevanje jeftinom ruskom naftom.
"Zaista postoji pobjednik u strategiji koju sprovodimo. Zove se Xi Jinping", izjavio je bivši ministar finansija Lawrence Summers, saradnik Bloomberg TV.
Šta bi sve ovo moglo značiti za američku ekonomiju?
Zahtjevno je raščlaniti ekonomske efekte carina. Teorijski gledano, one mogu stimulirati zapošljavanje u zaštićenim industrijama privlačenjem investicija, dok kompanije, s druge strane, pokušavaju da ih zaobiđu seljenjem fabrika u zemlju koja uvodi carine. Istovremeno, radna mjesta u drugim industrijama se potencijalno gase, s obzirom na to da se kompanije suočavaju s višim troškovima uvoznih sirovina ili domaćih alternativa, ako one postoje.
Ekonomisti, također, navode da postoji značajna neizvjesnost oko uvođenja carina i njihovog trajanja. Zbog nejasne perspektive, kompanije i potrošači često odgađaju donošenje velikih odluka, bilo da je riječ o investiranju u nove fabrike ili, naprimjer, kupovini novih kuhinjskih aparata. Više od polovine ukupnog američkog uvoza čine komponente i sirovine koje se koriste u proizvodnji u SAD-u.
Trumpov cilj svakako jeste oživljavanje američke industrije. Iako su kompanije najavile buduće investicije, malo je naznaka da se to odražava na zapošljavanje. Otkako je Trump objavio uvođenje novih carina u aprilu, SAD je zapravo izgubio 37.000 radnih mjesta u proizvodnom sektoru.
Obim carina izazvao je strah od rasta inflacije i usporavanja američke ekonomije, što bi dovelo do recesije. Otkako je Trumpova prvobitna najava carina u aprilu izazvala mjere na finansijskim tržištima, izgledi za rast su se donekle popravili, a tome je doprinijelo i smirivanje eskalacije u pogledu carina s Kinom. Međutim, i u slučaju da se izbjegne recesija, ekonomski rast bi vjerovatno ostao pod pritiskom, jer su porezi na uvoz sada šest puta viši u odnosu na nivo prije početka Trumpovog mandata.
Negativni carinski efekti već su počeli da se naziru. BDP podaci za drugi kvartal pokazali su usporavanje investicija. Izvještaj o radnim mjestima u julu ukazao je na posustajanje tržišta rada.
Model Federalnih rezervi iz 2018. se iskazao korisnim za vrednovanje tih efekata. On sugerira da svako povećanje carinske stope za jedan procentni poen snižava BDP za 0,14 posto i gura cijene naviše za 0,09 posto. Na osnovu tog modela, Bloomberg Economics ocjenjuje da bi povećanje carina, počevši od 7. augusta, moglo izazvati pad američkog BDP-a od 1,8 posto i povećanje inflacije od 1,1 posto, čiji će se efekti osjećati naredne dvije-tri godine.
Ko plaća ove carine
Trump je porast prihoda od carina na nivo oko 30 milijardi dolara mjesečno označio kao neočekivanu dobit za SAD. Međutim, carine su porezi i po zakonu ih plaća američki uvoznik, ili posrednik koji djeluje u ime uvoznika. Studije su pokazale da se troškovi novih poreza na uvoz često prenose na potrošače u vidu viših cijena.
Bloomberg
Uvoznici imaju mogućnost ponovnog pregovaranja u pogledu ugovora s inozemnim dobavljačima, što znači da bi se i na njih mogao prenijeti dio tereta.
Kompanije su već zabilježile velike gubitke. General Motors Co. zabilježio je pad kvartalne dobiti uzrokovan carinama za 1,1 milijardu dolara. Ford Motor Co. je ove godine izvijestio o gubitku od dvije milijarde dolara, dok je kompanija Toyota Motor Corp. saopćila da bi njen profit mogao podnijeti godišnji gubitak uzrokovan carinama od skoro 10 milijardi dolara.
Trumpova administracija tvrdi da će u konačnici izvoznici podnijeti pravi teret carina kroz snižavanje cijena i prilagođavanje valuta. Međutim, nema puno indicija da se to realiziralo do sada; ekonomisti se pozivaju na podatke o uvoznim cijenama koje nisu zabilježili značajne izmjene.
Šta slijedi
Trump je 6. augusta najavio uvođenje novih carina na farmaceutske proizvode i poluprovodnike, koje bi trebalo da stupe na snagu najranije u roku od sedam dana. Najavio je eventualne carine do 250 posto na uvozne lijekove i 100 posto na poluprovodnike, iako je također najavio da će biti izuzeća.
Ako bi se sporazum s EU smatrao referentnim, postojala bi mogućnost da generički lijekovi budu izuzeti. Trump je također naveo da će Apple i druge kompanije koje obećavaju rast proizvodnje u SAD-u biti oslobođene carina na čipove.
Trump je, između ostalog, naručio istragu uvoza kritičnih minerala, dronova, komercijalnih aviona, kamiona i drveta. Svaka od tih istraga mogla bi rezultirati dodatnim carinama.
Očekuju se i novi potencijalni sporazumi. Švicarska, doduše, još uvijek nije uspjela postići smanjenje carina od 39 posto, ali možda će u tome uspjeti jednog dana. Slično tome, Trumpova prijetnja od dodatne carine od 25 posto za Indiju, sankcije za kupovinu ruske nafte, mogla bi ubrzati pregovore o sporazumu, za koji su obje strane nagovijestile da je blizu.
Glavni faktor koji će odrediti daljnji tok Trumpovih trgovinskih ratova moglo bi da bude upravo stanje američke ekonomije i finansijskih tržišta. Stratezi s Wall Streeta počeli su upozoravati na predstojeću korekciju kada je riječ o američkim vrijednosnim papirima, koji su nedavno dostigli rekordne nivoe.
Trumpov projekt prestrukturiranja globalne ekonomije za sada napreduje. Ali kako njegove realne posljedice postaju jasne, čak će i Trump možda morati revidirati svoje planove.
.webp){kind=icon}
