Pad BDP-a SAD-a nije početak krize, već samo uvod u nju

Bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a smanjio se tijekom prvog tromjesečja. Pad po godišnjoj stopi iznosi 0,3 posto tijekom prva tri mjeseca ove godine, prema podacima koje je u srijedu objavilo Ministarstvo trgovine , nakon godišnjeg rasta od 2,4 posto u četvrtom tromjesečju 2024.

Gledajući cjelodnevnu trgovinu burze nisu značajno reagirale ali je ipak bilo panike tik nakon objave podatka. Zbog toga je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social reagirao statusom "Ovo je Bidenova burza, a ne Trumpova. Nisam preuzeo vlast do 20. siječnja. Carine će uskoro početi stupati na snagu, a tvrtke se počinju seliti u SAD u rekordnom broju. Naša će zemlja procvjetati, ali moramo se riješiti Bidenovog nasljeđa".

Je li ovo zaista ulazak u krizu kako neki političari i ekonomski analitičari najavljuju ili se radi o nečemu drugom? Za to saznati treba pogledati sastavnice BDP-a i razumjeti kako točno SAD računa promjenu BDP-a.

Rast je u zadnjem kvartalu 2024. iznosio 2,4 posto a od početka 2023. se kretao između 1,4 posto (Q1 2024.) i 4,9 posto (Q3 2023.). Tako gledano pad od 0,3 posto u prva tri mjeseca ove godine izgleda dramatično. Ali stanje nije baš toliko alarmantno.

EU, a time i Hrvatska, o kretanju BDP-a izvještavaju na drugačiji način, zbog čega se čini da rast i pad BDP-a u SAD-u ima puno veće varijacije. Ali zapravo se radi o iluziji koju stvara razlika u načinima mjerenja kretanja BDP-a.

SAD promjene BDP-a i sastavnica BDP-a (osobna potrošnja, investicije, državna potrošnja, neto izvoz) objavljuje tako da promjenu u odnosu na prošli kvartal prilagodi sezonski (isključe sezonske utjecaje) i anualizira tj. podigne na godišnju razinu. Stoga je pad BDP-a od 0,3 posto na godišnjoj razini a ne u odnosu na prethodni kvartal.

U EU i Hrvatskoj se mjeri promjena u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Oba pristupa imaju svoje mane i prednosti. Temeljna razlika se svodi na to da američko mjerenje (pre)naglašava kratkoročne promjene a europska previše gleda u prošlost.

 

 

Pad dolazi skoro isključivo iz rasta uvoza

Kada se pogledaju sastavnice BDP-a postaje jasno da pad dolazi iz neto izvoza, što znači da je uvoz u prva tri mjeseca 2025. toliko narastao da je poništio pozitivan utjecaj rasta osobne potrošnje i investicija.

Doprinos osobne potrošnje rastu BDP-a je 1,21 posto a investicija 3,6 posto. S druge strane je doprinos državne potrošnje negativan u iznosu 0,25 posto a neto izvoza negativnih 4,83 posto. Razdvojeno, doprinos izvoza je pozitivnih 0,19 posto (rastao je blago) a uvoza negativnih 5,03 posto (jako je rastao).

Zaključno, BDP se smanjio (anualizirano i sezonski prilagođeno) gotovo isključivo zbog velikog rasta uvoza (mali doprinos je dao pad državne potrošnje). To znači da su kompanije puno više uvozile nego što je uobičajeno da bi preduhitrile Trumpove carine.

 

 

Što pokazuje "europski način"?

Promjena u odnosu na isti kvartal prethodne godine, na način kako se kretanja BDP-a prikazuju u EU, otkrivaju malo drugačiju sliku. BDP u prvom kvartalu 2025. je rastao za 2 posto u odnosu na prvi kvartal 2024., 0,5 postotna boda manje nego u zadnjem kvartalu 2024.

Od toga je osobna potrošnja rasla za 3,1 posto (isto kao u zadnjem kvartalu 2024., što su najveće stope od početka 2022.), investicije 5,9 posto (najviše od drugog kvartala 2022.), državna potrošnja 2,4 posto (manje za 0,8 postotnih bodova u odnosu na zadnji kvartal 2024., izvoz 3 posto (isto kao zadnji kvartal 2024.) a uvoz čak 13,4 posto.

Ovoliko veliki rast uvoza se nije dogodio od drugog kvartala 2021., kada se ekonomija tek počela oporavljati od de facto globalnog lockdowna i zaustavljanja trgovine.

Nije početak krize, tek uvod u početak

Objava pada BDP-a u SAD-u nije još početak krize. Radi se o kratkoročnoj oscilaciji koja je nastala primarno zbog toga što su se kompanije pripremale na Trumpove carine i naglo povećale uvoz.

To nije početak krize, tek uvod u početak. Kompanije se pripremaju na rast troškova jer carine plaća kupac tj. tvrtka uvoznik. One će nužno taj rast troška morati prebaciti na krajnjeg kupca tj. potrošača. Opći rast cijena tj. inflacija je izgledna protekom vremena kako sve više i više kompanija bude prebacivalo trošak carina preko cijena na potrošače.

Dio troška će „upiti“ slabljenje dolara. Dio će "upiti" same kompanije kroz smanjenje marži, što će im smanjiti profite. Ali veći dio će se preliti na cijene koje plaćaju potrošači: u supermarketima, ljekarnama, trgovinama odjeće i obuće, trgovinama elektronikom itd.

Na samo kretanje BDP-a u budućnosti će najviše utjecati samo stanovništvo SAD-a jer osobna potrošnja  čini oko dvije trećine ukupnog BDP-a SAD-a. Zbog rasta cijena će vjerojatno padati, što će dovesti do pada BDP-a. To će natjerati FED da stimulira gospodarstvo smanjivanjem kamatnih stopa ali je upitno hoće li to biti dovoljno.  

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar